Nuždić: Uskoro publikacija „Rekonstrukcija zločina, dekonstrukcija mita“

9
Foto: SRNA

Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica uskoro će promovisati publikaciju pod nazivom „Rekonstrukcija zločina, dekonstrukcija mita“ koja se odnosi na cjelokupne događaje nad pripadnicima JNA u aprilu i maju 1992. godine u Sarajevu, rekao je danas u Sarajevu vršilac dužnosti direktora ovog centra Viktor Nuždić.

– Zbog toga što ne gajimo nadu da će pravosudne institucije BiH obaviti posao onako kako bi trebalo, Republički centar će ove godine promovisati publikaciju u kojoj će umnogome biti objašnjeni i ovi događaji – izjavio je Nuždić i ukazao da ni nakon 32 godine zločin u Dobrovoljačkoj ulici nije dobio sudski epilog.

Kada je riječ o događajima 2. maja, prema podacima Republičkog centra, stradalo je najmanje 19 osoba, a 3. maja još devet lica.

– To je najmanji broj koji smo mi utvrdili, znači za svakog od tih lica postoji kompletna dokumentacija i evidencija kojom se vrlo lako dokazuje da su oni poginuli tih datuma i u ovim događajima – rekao je Nuždić novinarima u Sarajevu nakon što su učesnici obilježavanja 32 godine od zločina nad vojnicima JNA u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu položili cvijeće i prislužili svijeće za sve stradale na mjestu zločina.

On je ponovio da je JNA tada imala legitimitet da se tu nalazi, da je bio postignut dogovor o njihovom povlačenju koji nije ispoštovan, da su stradali nevini ljudi i da je evidentno da se desio zločin.

– Činjenica je da su ljudi koji su krenuli da izađu iz dojučerašnjeg prijateljskog okruženja naišli na neprijateljsko okruženje, te da su oni ubijeni, o čemu svjedoči i broj smrtno stradalih lica i na kraju krajeva svjedoči i ova optužnica koja je podignuta – rekao je Nuždić.

On je naglasio da su danas obilježili 32 godine od stradanje pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici, da je važno sjećati se počinjenih zločina, ne zaboraviti ih kako se ne bi ponovili, te napomenuo da je potrebno prisjetiti se da su prvi zločini nad pripadnicima JNA izvršeni u Bistriku upravo na današnji dan, 20. aprila 1992. godine.

Nuždić je dodao da je nakon toga uslijedio zločin u Velikom parku 22. aprila, kada je ubijeno osam pripadnika JNA. Onda su uslijedili i nemili događaj 2. i 3. maja, kada je u ovim događajima život izgubilo najmanje 28 pripadnika JNA.

– Sjećamo se da ne bismo zaboravili, da se ovako nešto nikada ne bi ponovilo, a, nažalost, pravosudni procesi koji su u toku, teku u nedogled. Nakon 30 godina podignuta je optužnica tek 2022. godine, ali, nažalost, proces protiv Ejupa Ganića i drugih optuženih za ovaj zločin još nije pomjeren s mrtve tačke – rekao je Nuždić.

Nuždić je napomenuo da je, s obzirom na broj svjedoka koje Tužilaštvo BiH planira da izvede, neizvjesno kada će i kako ovaj proces biti završen.

Početkom maja 1992. godine, zločin nad nedužnim vojnicima, oficirima i građanskim licima na službi u JNA, tokom dogovorenog mirnog povlačenja iz Sarajeva, počinili su pripadnici takozvane Armije BiH, Teritorijalne odbrane RBiH i paravojnih muslimanskih formacija kojima su komandovali predratni kriminalci.

Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje Republike BiH.

Iako je za bezbjednost vojnika garantovao tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, kolona JNA nije bezbjedno izašla iz Sarajeva, već je prekinuta i napadnuta.

Prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih, 2. i 3. maja 1992. poginulo je i ubijeno najmanje 28 pripadnika JNA.

Predmet „Dobrovoljačka“ još nije dobio sudski epilog.