Objavljeni do sada tajni dokumenti: Poslije četiri viskija, Milošević je dao više

81
Foto: standard.rs

Dva sata razgovora i četiri viskija bili su dovoljni da smekšaju tadašnjeg predsjednika Republike Srbije Slobodana Miloševića da napravi ustupak u Dejtonu 1995.

Ti podaci postali su dostupni javnosti nakon što je skinuta oznaka tajnosti s dokumenata koji se tiču mandata tadašnjeg američkog predsjednika Bila Klintona, navodi “Blic”.

List dalje navodi, pozivajuči se na te dokumente, da je nakon ta četiri viskija Milošević organizovao večeru na kojoj su se posluživali jastozi, a volio je da maltretira sagovonike, ali je i razmenjivao viceve sa predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem.

Do sada tajne dokumente uglavnom je pisao Džon Kerik, saradnik Ričarda Holbruka koji je vodio pregovore u Dejtonu. U njima je ostalo zabilježeno da se, dok su Srbi oplakivali svoje najmilije stradale u ratu u Bosni i grcali pod ekonomskim sankcijama, Milošević nije odvajao od viskija.

– Prošle noći proveo sam bizarnih dva sata u našoj sobi sa mapama gledajući u istaknut detalj oko Goražda. Poslije četiri viskija, Milošević je ponudio više od očekivanog za koridor ka Sarajevu. Manje od predloga Kontakt grupe, ali bolje od prethodne opcije. Reakcija Harisa (Silajdžića, prim. aut.) bila je oprezno pozitivna, a detalje sada pregledaju bošnjački eksperti za mape – stoji u izvještaju iz 17. novembra 1995.

Iste večeri Milošević je pozvao delegaciju SAD na luksuznu gozbu. Obećao je da će poslužiti jastoge.

Kerik je, takođe, precizno napravio i psihološki profil Miloševića.

– Čini se da Milošević uživa ovdje u Dejtonu, ali izgleda da voli i da maltretira ljude. Ključno je suprotstavljati mu se kada krene da napada, on poštuje i voli ljude koji djeluju čvrsto kao što se on čini. Uvijek nas stavlja na ispite. Kako bismo ga pokrenuli, moramo da mu postavimo čvrste putokaze i da ih ne pomjeramo, osim ako ne znamo šta ćemo tačno da dobijemo zauzvrat – napisao je Kerik.

Na stolu su bile teške teme, granice, sankcije, što je i uticalo na raspoloženje. Bilo je uspona i padova, dana “kada Izetbegović nije htio da vidi ni Tuđmana ni Miloševića”, a “Tuđman odbio sastanak sa Miloševićem”. Posrednici iz SAD primjetili su, međutim, da je ponekad atmosfera bila dobra i to preko mere pristojnosti.

Milošević i Izetbegović su, tvrdi se dalje, pričali jedan drugom viceve na maternjem jeziku. Moguće je i da njih dvojica uživaju u društvu jedan drugog, možda i previše – primetio je Kerik u jednom od dokumenata.

Pregovori u Dejtonu trajali su od 1. do 21. novembra 1995. godine, a 14. decembra u Parizu je potpisan sporazum kojim je prekinut četvorogodišnji rat u Bosni. Bosna i Hercegovina je njime ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih, i dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske.

Sporazumu su prethodili razgovori koji su se vodili u vazduhoplovnoj bazi “Rajt-Paterson” u Ohaju. Učesnicima nije bilo dozvoljeno da razgovaraju sa štampom kako bi se izbjeglo da delegacije same proglašavaju “pobjede” i “poraze”.