Radmanović: Dejtonski sporazum – najbolji čuvar BiH

61
Foto: Dejan Božić/RAS Srbija

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Nebojša Radmanović smatra da nasrtaji na Dejtonski sporazum neće donijeti nikakvo dobro BiH koju može spasiti samo unutrašnji dogovor.

– Dejtonski sporazum najbolje čuva BiH i on je najbolje moguće rješenje za ovaj prostor – rekao je Radmanović u intervjuu za Srnu.

On ističe da Dejtonski sporazum ne treba dirati i raspakivati, ukazujući da je nepoznato šta bi se moglo desiti ukoliko bi se srušio.

U BiH sve više evroskepticizma

Radmanović je napomenuo da u BiH postoji konsenzus o pristupanju EU, ali da zemlja i pored svih iskoraka nije dobila kandidatski status, te da je danas došlo do porasta evroskepticizma i sve manje ljudi bi voljeli da vide BiH u EU.

– EU postavlja kandidatima nove uslove koji se ne mogu ispuniti i potpuno je jasno da ovakvim načinom rada nijedna od pet zemalja koje čekaju da uđu u EU neće postati članica Unije u dogledno vrijeme, a mi u BiH smo poslednji među njima u ispunjavanju uslova – rekao je Radmanović.

On kaže da se ne zna da li će BiH ikada postati članica EU i da su to razlozi zašto su ljudi u BiH sve manje okrenuti prema Uniji.

– I dalje mislim da trebamo težiti tome, ali realno nismo ni blizu EU i političke elite u BiH moraju nalaziti druga rješenja prije svega ona koja podrazumijevaju dobrosusjedsku saradnju i odatle da se pronalaze benefiti za ljude na ovom prostoru. To može biti „Otvoreni Balkan“ koji je dobra ideja – ističe Radmanović.

Šmit se petlja u podjelu narodnog novca

Komentarišući izjave Kristijana Šmita da u BiH treba praviti zajedničke udžbenike iz istorije, Radmanović je rekao da je to samo dio onoga što se dešava u BiH i što se može čuti od političara i međunarodnih i domaćih.

– Nismo još čuli nijednog međunarodnog predstavnika da je rekao da je pogriješio, a kako vrijeme prolazi sve su gori – ističe Radmanović.

On smatra da je visoki predstavnik davno trebao da prestane da funkcioniše i da je teren za to bio pripremljen, ali da su nakon toga u OHR-u postali još radikalniji.

– Sada imamo Šmita koji i nije visoki predstavnik jer ga nije potvrdio Savjet bezbjednosti, ali se ponaša kao da ima mnogo više od bonskih ovlaštenja. Pedi Ešdaun koga smatramo najradikalnijim jer je „skidao glave“ političarima, nije se miješao u podjelu narodnih para. Šmit je ušao u posao da određuje stavke u budžetu i odlučuje o raspodjeli novca iako je to posao parlamenta – napominje Radmanović.

On ističe da je neshvatljivo i žalosno da o tome odlučuje stranac bez legitimiteta.

– Kada se to desi, onda se može očekivati da sebi da za pravo da zna kako treba pisati udžbenike, a pogotovo one o prošlosti čime je pokazao da ne razumije ovaj prostor, da ne zna šta je istorija, a pogotovo kako se pišu udžbenici istorije. Ili sve to znaju, a namjerno ovo rade da naprave još veći problem – rekao je Radmanović.

On je naveo da su stranci u BiH nametali zakone koji su napravili još veće probleme, a da Šmit radi još gore stvari.

– Neki iz BiH ga nagovaraju da nametne Izborni zakon što bi bilo katastrofa. U BiH može biti bolje jedino ako se političari, relevantni predstavnici konstitutivnih naroda dogovore – naglasio je Radmanović.

Sankcije su promašena priča

Komentarišući sankcije koje su nametnute zvaničnicima Republike Srpske, Radmanović je rekao da jedan broj velikih sila nije shvatio da svijet nije unipolaran i da se više nema straha od Amerikanaca kao nekad.

– Sankcije su promašena priča, dio prošlosti, ne doprinose poboljšanju odnosa i razvoja u BiH i treba ih zaboraviti – poručio je Radmanović.

Međunarodni predstavnici dodatno napravili probleme

Radmanović smatra da bi se političke elite u BiH mogle dogovoriti ukoliko ne bi bilo uticaja stranog faktora, koji je posebno došao do izražaja u protekle četiri godine.

– Umjesto da se svi usredsredimo na dogovor, međunarodni predstavnici su dodatno napravili probleme na ovom prostoru – konstatovao je Radmanović i ocijenio da se u ovom momentu ne može procijeniti kako će se stvari dalje razvijati poslije izbora.

On ukazuje da međunarodni igrači prave pritisak i da su se uključili previše u izmjene Izbornog zakona, što je napravilo još više problema u BiH.