Rezolucija o Srebrenici tajno pripremana godinu dana, a nije donijela očekivane rezultate

10
Foto: AP Photo/John Minchillo

Da spoljna politika BiH ne funkcioniše onako kako to nalažu Ustav i njime propisane procedure, odavno je jasno. Nizali su se ministri inostranih poslova i ambasadori koji su, bez saglasnosti Predsjedništva BiH, istupali samoinicijativno, samovoljno, iznoseći svoj stav kao stav BiH.

Kap koja je prelila čašu je rezolucija o Srebrenici, na kojoj je ambasador BiH pri UN Zlatko Lagumdžija, po sopstvenom priznanju, počeo da radi još prije deset godina. U zadnjih dvanaest mjeseci u svom naumu je i uspio. Međutim, mogu li se 84 glasa „za“, od 193 zemlje članice Generalne skupštine UN, smatrati uspjehom?

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručuje da diplomatski uspjeh 21. vijeka, kako Denis Bećirović naziva rezoluciju u Srebrenici, nije ništa drugo do debakl višedecenijskih laži i podvala koje su bosanski muslimani plasirali po svijetu.

I pored tajnosti, prekršenih procedura, podrške grupe prijatelja, 107 zemalja nije podržalo rezoluciju. Osamdeset četiri su glasale su „za“ ovaj dokument. Ovakva rezolucija poraz je, prije svega, bošnjačke politike i to govori da su bošnjačke politike na pogrešnoj strani, ističe Dodik.

– Trebalo je da budu politike dogovaranja s nama, a ne poslušništvo prema strancima, Amerikancima i Nijemcima. Oni su s njima, jer misle da će najviše zla učiniti nama Srbima. Sada se pokazalo da to nije tako. Mi Srbi moramo da kažemo – dosta. Nemamo više nijedan razlog da im bilo šta vjerujemo – rekao je Dodik.

Za predsjednika Parlamenta Srpske Nenada Stevandića najstrašnije, ali i najjadnije je nemušto priznanje da je rezolucija o Srebrenici pripremana tajno.

– Neki vršilac zajedničkog života i saradnje sigurno ima, a budućnost je sigurno neizvjesna. Tako su tajno radili ovu rezoluciju, a zna se šta se tajno radi, tajno se pripremaju ubistva, pljačke banke, a javno se brani samo ono što je tvoje – rekao je Stevandić.

Ako je neko u BiH tajno pripremao akt koji se odnosi na čitav jedan narod u BiH, što jeste srpski narod, onda to zaslužuje ocjenu sramnog čina političkog djelovanja sa kojim se Srpska ne suočava prvi put, upozorava i lider Socijalističke partije Petar Đokić.

– Kako možemo ići dalje kada vi tako podlo, iza leđa, bez saglasnosti, bez prilike da kažemo o tome nešto, donosite takav stav, izlobirate u svijetu i dobijete podršku jednog dijela zemalja – kaže Đokić.

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić, koji je do 2. maja kao šef srpske diplomatije o rezoluciji razgovarao sa 73 ambasadora zemalja sa pravom glasa u UN, podsjeća da je Lagumdžija, kada se glasno počelo pričati o ovom dokumentu, iznosio svoju računicu – očekivao je podršku dvije trećine zemalja.

– To je mnogo više, duplo više od ovoga što su dobili. I u tom pogledu, ne može se tačno precizirati čija je to pirova pobjeda ili častan poraz – kaže Dačić.

Na ishod glasanja i posljedice Rezolucije ukazao je srpskoj dijaspori u Beču ministar unutrašnjih poslova Srpske Siniša Karan. Dokument isključivo političkog karaktera, uništio je suverenitet BiH, ali i pokazao jedinstvo i snagu srpskog naroda, kaže Karan.

– Dvije trećine čovječanstva je vidjelo da ova rezolucija političkog karaktera. Dvije trećine čovječanstva zna da Srbi nisu takav narod, da su slobodarski narod i mislim da je to jedna dobra strana ove nesrećne rezolucije – kaže Karan.

U Boračkoj organizaciji Republike Srpske smatraju da je glasanje u Generalnoj skupštini, na čelu sa Amerikom koja se udružila sa zemljama koje su počinile najveće genocide na svijetu, još jednom pokazalo stvarne namjere prema Srpskoj. Ističu da kreatorima rezolucije istina i naučni pristup Srebrenici nisu bili imperativ.

– Očigledno je da stradanje u Srebrenici treba da posluži kao mit na kojem će počivati mlada bošnjačka nacija koja će u budućnosti graditi svoj nacionalni identitet i da se do pune istine nikada neće doći – navode iz BORS-a.

Vodeći istraživač u Centru za geopolitiku Univerziteta u Kembridžu Timoti Les poslije usvajanja rezolucije ne vidi pobjednika, naglašava, čak ni Bošnjake. Srbi su, kaže, možda izgubili glasanje o razoluciji, ali SAD, Njemačka i ostali predlagači nisu dobili podršku koju su tražili.

Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Srbije Arno Gujon ocijenio je da Zapad rezolucijom o Srebrenici namjerno ignoriše srpske žrtve, a Njemačka reanimira endemski rasizam za koji se vjerovalo da je nestao u Evropi poslije Drugog svjetskog rata.