Rodno osjetljiv jezik – jezički inženjering i udar na srpski identitet

7
Foto: Engin Akyurt/Pexels

Član Savjeta za srpski jezik Sreto Tanasić rekao je da je Vladi Srbije predat zahtjev da se iz Zakona o rodnoj ravnopravnosti izbrišu članovi koji se odnose na rodno osjetljiv jezik i njegovu zakonom obavezujuću upotrebu i naglasio da se želi spriječiti nasilje nad jezikom i drakonske kazne kojim bi se ljudi tjerali da takve riječi koriste.

Tanasić, koji je i predsjednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika, istakao je da srpski jezik već ima mnoštvo riječi koje potpadaju pod kategoriju „rodno osjetljivih“ i da ih u jednotomnom Rječniku Matice srpske ima više od 2.000, „ali da nijedna nije unesena zakonom, nego je nastala u skladu sa potrebama u društvu i zakonima jezika“.

– Gruba je podvala da smo protiv reči kao doktorka, profesorka ili profesorica i mnoštva takvih. Mi nismo za jezički inžinjering, nasilje nad jezikom, a onda, pod pretnjom drakonskih kazni, naterivanja da se takve reči koriste. Ni Crveni kmeri u Kambodži nisu zabranjivali narodu da se koristi svojim jezikom – naglasio je Tanasić.

Tanasić je precizirao da je Savjet zahtjev uputio u utorak, 21. maja, dok je sama odluka donesena ranije, ali se čekalo da se završi formiranje nove republičke vlade.

– Naš zahtev je da se ukinu svi članovi koji se odnose na uvođenje u upotrebu rodno senzitivnog jezika. Mi time nismo rekli da je u drugim tačkama taj zakon uredu. On je manjkav još po mnogim drugim kriterijumima, ali to nije zadatak Saveta za srpski jezik – rekao je Tanasić.

On je istakao da je odluka donijeta na osnovu mišljenja svih relevantnih institucija koja se bave srpskim jezikom, ali i zaključaka naučnih skupova na kojima su učestvovali lingvisti i drugi stručnjaci, poput pravnika, sociologa, filozofa i onih iz oblasti književnosti, među kojima i sa skupa u organizaciji Odbora za standardizaciju srpskog jezika i Matice Srpske.

Oni su ocijenili da je riječ o jezičkom inženjeringu, uvođenju ideologije u jezička pitanja, uništavanju srpskog jezika, ali i udaru na srpski identitet koji počiva na jeziku i kulturi.

– Uz to, poznato vam je koliko je široka kulturna javnost osuđivala taj zakon. Mi smo se izjasnili samo što se tiče jezičkog inženjeringa i nasilja nad srpskim jezikom, jer to je u našem domenu, a verujte da ima mnogo problema po ovom zakonu, uništava se srpski jezik kao takav, a posebno srpski standardni jezik – rekao je Tanasić.

On je naveo da je zahtjev je upućen Vladi Srbije kao predlagaču zakona koji je Skupština Srbije usvojila.