Romanijski kraj prepoznatljiv je po kvalitetu i zdravoj hrani. Ljudi su prepoznali da se fokus mora staviti na poljoprivredne autohtone proizzvode. Put je težak, ali priznanje je veliko jer su uspjeli da geografski zaštite tri proizvoda.
Piše: Vesna Avramović
Romanijski skorup kajmak i med, kao i rogatički krompir prepoznatljivi su po kvalitetu i izvan granica Republike Srpske, ali se na očuvanju ugleda i tradicije ovog područja radi u kontinuitetu.
„Ono po čemu smo prepoznatljivi i što daje na tržištu dodatnu vrijednost je kvalitet i zdrava hrana“, izjavila je Srni rukovodilac područne jedinice Istočno Sarajevo resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Jelena Mićić.
Ona je naglasila da je u posljednjih pet godina došlo do intenziviranja poljoprivredne proizvodnje na Romaniji.
Mićićeva je navela da savjetodavna služba Područne jedinice Istočno Sarajevo pokriva teren od 12 opština Sarajevsko-romanijske i Gornjodrinske regije gdje već imaju tri proizvoda geografski zaštićena.
– Postoje tri vrste oznake – oznaka porijekla, oznaka geografskog porijekla i garantovanih tradicionalnih specijaliteta – dodala je Mićićeva.
Fokus na poljoprivrednim autohtonim proizvodima
Ona je navela da su prepoznali da moraju napraviti fokus na poljoprivredne autohtone proizvode, dati im dodatnu vrijednost i time pomoći poljoprivrednim proizvođačima.
Podsjetila je da su 2014. godine odlučili da rade na geografskoj zaštiti romanijskog skorup kajmaka.
– Put jeste težak, ali je priznanje veliko i daje dosta prednosti, ali je i obaveza da morate u kontinuitetu da radite na kvalitetu proizvodnje, da čuvate taj ugled i tradiciju – navela je Mićićeva.
Ona je ukazala na činjenicu da je romanijski skorup kajmak prepoznatljiv na tržištu, kao i da se njegova cijena stalno povećava.
– Naši proizvođači ova izazovna vremena spremno dočekuju, a uvijek će moći na kućnom pragu da prodaju svoje proizvode. Takvi proizvodi dovode do razvoja ruralnog turizma, jer ljudi koji dođu sa strane žele da probaju nešto autentično – napomenula je Mićićeva.
Potrebno ulagati u prerađivačke kapacitete krompira
Nakon romanijskog skorup kajma, zaštićen je i rogatički krompir 2023. godine.
– Imamo ozbiljne količine, proizvodnja se zasniva na nekih 300 hektara, gdje imamo i tri najveća proizvođača sjemenskog krompira u BiH. Tako da smo se odlučili da zaštitimo rogatički krompir, a mora se ulagati i u prerađivačke kapacitete – istakla je Mićićeva.
Ona je dodala da je to način kako poljoprivredni proizvodi ne bi ostali samo sirovina, već da bi se našli na tržištu, imali bolju cijenu, a na taj način se radi na održivom razvoju poljoprivrednih gazdinstava.
– Mora se dosta raditi na marketingu i na promociji, inače će ovakvi proizvodi ostati neprimijećeni, ostaće samo prepoznatljivi u svojoj lokalnoj zajednici ili jednoj užoj sredini, što nam nije cilj – ukazala je Mićićeva.
Jedan od dobrih vidova promocije su i sajmovi na kojima se predstavljaju poljoprivredni proizvodi romanijskog kraja, a jedan od takvih se organizuje i u Istočnom Sarajevu.
Mićićeva je napomenula da je romanijski med zaštićen oznakom porijekla i upisan u registar Agencije za bezbjednost hrane BiH, a da su inicijativu pokrenula udruženja pčelara.
Prema njenim riječima, udruženja pčelara na Sarajevsko-romanijskoj regiji su dobro organizovana i puno polažu računa na promociju i stručne edukacije.
Značaj ovakvih proizvoda, naglasila je, prepoznale su i mnogobrojne međunarodne organizacije.
Na Sokocu bi trebalo do septembra da bude otvorena „Romanijska kuća“
Mićićeva je rekla kako se očekuje da do kraja septembra na Sokocu bude otvorena i „Romanijska kuća“ gdje će svi ovi proizvodi biti prezentovani i moći da se kupe.
– To je još jedan od razloga zašto smo sve ovo radili, kako bi proizvođači bili prepoznatljivi i mogli da dođu do finansijskih sredstava koja su im potrebna kako bi dalje ulagali u proizvodnju – pojsnila je Mićićeva.
Ona je ukazala i da se dosta radilo na modernizaciji farmi i objekata, mehanizaciji kroz kapitalne investicije Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske.
– Bitno je da su sve te informacije dostupne našim proizvođačima da apliciraju za različite međunarodne projekte. Dosta je urađeno i kada je u pitanju pametna poljoprivreda i radi se na digitalizaciji – zaključila je Mićićeva.
Reportaža o zaštićenim romanijskim proizvodima je dostupna na Srninom kanalu na „Jutjubu“.
