Nikola Stardžen, prva ministarka Škotske, u subotu je izjavila da će nastaviti sa planovima za održavanje novog referenduma o izlasku iz Ujedinjenog Kraljevstva nakon što je postalo izvjesno da će u novom sazivu lokalnog parlamenta, Holirouda, i dalje većinu imati politička grupa koja zagovara nezavisnost.
– O budućnosti Škotske može odlučivati samo škotski narod, a nijedan političar iz Vestministera (britanski parlament) ne može i ne bi smio biti prepreka – rekla je Stardžen za Bi-bi-si (BBC).
Prema posljednjim informacijama, Škotska nacionalna stranka (SNP) osvojila je 64 poslaničkih mjesta, jedno više nego 2016. godine, ali i dalje jedno premalo za potrebnu apsolutnu većinu, Zeleni, takođe zagovornici neovisnosti, osam (dva više). Holiroud ima 129 poslaničkih mjesta. Laburisti su izgubili dva mjesta, a Liberalni demokrati jedno. Konzervativci ostali na 31.
Novi obrt
Riječ je o novom obrtu u istupima škotske prve ministarke. Nikola Stardžen je u petak, nakon što su stigli prvi izborni rezultati, izjavila: „Odmah ću se vratiti na posao kako bih ponovno pokrenula ovu državu nakon kovida-19 i, kada dođe vrijeme, da joj ponudim još jedan izbor za bolju budućnost“. Sintagma „kada dođe vrijeme“ bila je u suprotnosti s pređašnjim izjavama u kojima je naglašavala da će nakon izbora odmah krenuti u proces raspisivanja referenduma, najavljujući Borisu Džonsonu, premijeru Ujedinjenog Kraljevstva, tešku političku i pravnu borbu.
Posljednje ankete prije izbora najavljivale su da SNP neće imati većinu, a za to su se pobrinuli birači konzervativaca i laburista koji su, zanemarivši ideološke podjele u svjetlu zajedničkog interesa da onemoguće većinsku pobjedu SNP-a i posljedično političku platformu za zahtjev za novim referendumom, glasali taktički podržavajući jedni druge gdje je bilo jasno da njihov kandidat nema izgleda za pobjedu.
Prošla i buduća čelnica škotske vlade promijenila je naraciju nakon što je londonski dnevni list Telegraf, blizak vladajućim konzervativcima, u kojem je Boris Džonson radio kao novinar, objavio naslov citirajući premijera: „Nema novog referenduma za Škotsku“.
Pitanje referenduma
Nakon objave prvih izbornih rezultata, koji su potvrđivali uspjeh konzervativaca, s pravom samozadovoljni Džonson je, simbolično, iz Hartlpula, bivšeg laburističkog uporišta koju su preuzeli konzervativci, poručio: „Mislim da je referendum u trenutnom kontekstu neodgovoran i nepromišljen“. Kako prenosi Telegraf, dodao je kako ima utisak da se SNP „udaljio od ideje referenduma i mislim da je to vrlo mudro. Smatram da ovo nije pravo vrijeme za nove ustavne polemike, da se govori o razbijanju naše zemlje kad ljudi stvarno žele izliječiti našu privredu i uhvatiti novi zamah. To ljudi žele“. Izborni rezultati potvrđuju da je u pravu. Njemu ne pada na pamet u takvim okolnostima igrati se referendumima kao bivši konzervativni premijer Dejvid Kameron i omogućiti rizik samostalne Škotske koji bi pogubno uticao na kreditni rejting ostatka Kraljevine, ekonomske pokazatelje i vjerodostojnost valute, funte.
„Ne zaboravimo: Džonson je ostvario Bregzit, premijer je popularan među biračima koji su glasali za izlazak iz EU, vlada torijevaca potrošila je astronomske svote tokom pandemije i vodila vrlo uspješnu kampanju vakcinacije protiv kovida, a ekonomija se oporavlja“, napisala je na Tviteru Džejn Grin, profesorica političkih nauka na Univerzitetu Oksford. Pregnantno i precizno.
Morala reagovati
Gospođa Stardžen je na to morala reagovati. Rekla je da većina (u Škotskoj) podržava progresivnu, prema naprijed orijentisanu verziju budućnosti, ali se suočava s „konzervativnom (britanskom) vladom orijentisanom udesno, opsjednutom Bregzitom za koju mi ne glasamo“. I naglasila da će „škotski narod morati imati pravo odlučiti o svojoj budućnosti“, što smatra temeljnim demokratskim principom, ali „jednom kad prođe pandemija“. Riječ je o politički mudrom potezu. Lokalni su izbori potvrdili da javnost snažno podržava konzervativce čija je vlast personifikovana u liku i djelu premijera Borisa Džonsona. Koji je potvrdio poziciju „teflon premijera“ kojem ne škode skandali.
Nedugo prije izbora u javnost je izašla vijest o upitnom finansiranju obnove rezidencije u Dauning stritu 11 gdje boravi Džonson sa svojom vjerenicom. I ništa. Na njemačkim je izborima bilo dovoljno da se sazna za tri slučaja u kojima su poslanici Hrišćanske unije dobili proviziju u sklapanju poslova za nabavku zaštitne opreme tokom pandemije pa da vladajuća Hrišćansko-demokratska unija (CDU) strada na izborima u dvije savezne države. Njemačka dinastija sjedi na britanskom tronu, ali njemački se politički standardi ne probijaju do javnosti.
Središnja struja društva na Ostrvu trenutno je okrenuta prema oporavku i korak koji bi to doveo u pitanje naišao bi na neodobravanje. Prva ministarka Škotske je svjesna trenda. I da je 2011. godine, kad je premijer Dejvid Kameron dopustio referendum jer je znao da ga izgledno čeka i onaj o Bregzitu – ako padne u Škotskoj, nadao se da će pasti i o izlasku iz EU – SNP imao apsolutnu većinu u Holiroudu. Kameron se na kraju prevario. Kao i u nedavnom skandalu kad je pokušavao direktnim kontaktima s ministrima osigurati pandemijsku finansijsku pomoć za firmu u čijem je Nadzornom odboru. Ni to nije uspio.
Prvo pandemija
Džonson će odbaciti eventualni novi zahtjev s pravne pozicije koja je definisana u Škotskom aktu (Scotland Act) iz 2016. godine: „Škotski parlament i škotska vlada stalni su dio ustavnog uređenja Ujedinjenog Kraljevstva“.
Zaključak je razumljiv: prvo pandemija, a onda sve ostalo jer je škotsko biračko tijelo snažno podijeljeno i pitanje je bi li SNP i Zeleni na referendumu ostvarili pobjedu. Zato strpljenje kao politički saveznik. Iako će SNP bez problema formirati vladu sa škotskim Zelenima čija kopredsjedavajuća Lorna Slejter tvrdi da se s procesom raspisivanja referenduma neće stati. Ali, tu će pitati prva ministrka. Koja je ostvarila važnu pobjedu: Alba, stranka koju je osnovao Aleks Salmond, bivši lider SNP-a, nije osvojila nijedno poslaničko mjesto. Na izbore je izašlo 66% stanovništva, najviše od formiranja Holirouda 1999. godine.
