Stevandić: Stav bošnjačkih poslanika – test za buduće odnose

58
Foto: Goran Šurlan/RAS Srbija

Predsjednik Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Stevanić izjavio je da će test za buduće odnose u BiH biti stav bošnjačkih poslanika u vezi sa prijedlogom iz Republike Srpske da se u parlamentu BiH usvoji zakon koji će sankcionisati zloupotrebu pojma genocid.

On je naglasio da je Republika Srpska svojim prijedlogom pokazala da jednako tretira sve narode i da je stavila na provjeru dilemu da li u Sarajevu zaista misle ono što javno govore.

– Oni tvrde da su za ravnopravnost, da nemaju namjeru da vrijeđaju i targetiraju narode. Sad smo to stavili na papir, čijim bi usvajanjem svi bili na dobitku, pa imaju priliku da pokažu da li su zainteresovani da se u budućnosti svi ponašamo korektno ili je sve samo marketing i licemjerje bez osnove i želje da se stanje napokon smiri, a smjer okrene ka istinskim životnim problemima – rekao je za „Politiku“ Stevandić.

Stevandić je naveo da su reakcije u Sarajevu različite, ali da je primarno to kako bošnjački političari tumače percepciju vlastite javnosti, koja je navikla da sve što se događa iz Republike Srpske bude odbačeno.

– Zato je to veći test za Sarajevo, jer smo mi testove u vezi sa ravnopravnošću davno položili. Ako ne polože test, pokazaće da žele BiH kojom jedan narod treba da dominira i da to namjeravaju da sprovedu u budućnosti, etiketirajući cijeli narod – rekao je on.

Prema njegovim riječima, kriza će zato biti sve teža i dublja.

– Bošnjački poslanici pred sobom imaju priliku da se odrede jesu li za krizu ili stabilizaciju – istakao je Stevandić.

Klub poslanika SNSD i Srpski klub u Predstavničkom domu predali su 4. februara u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o zabrani zloupotrebe pojma genocid.

U tekstu Prijedloga zakona, između ostalog, navedeno je da se njime uređuje „zabrana zloupotrebe pojma genocida“ na način da se ona propisuje kao novo krivično djelo, kao i krivična sankcija za takvo djelo. Predviđene su i kazne od šest mjeseci do pet godina za građane, a od najmanje tri godine za izabrana ili imenovana lica ili službenike.