Stoltenberg: Rusija obilježena kao glavna prijetnja

5
Foto: NATO

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg saopštio je danas u Madridu da je Sjeveroatlantski savez usvojio novi strateški koncept u kojem je Rusija obilježena kao direktna prijetnja i da su se saveznici obavezali da će trošiti za odbranu dva odsto bruto domaćeg prihoda.

On je na konferenciji za novinare drugog dana Samita Alijanse naveo da već devet zemalja saveznika izdvajaju dva odsto, a neke i više, dok je plan u 19 zemalja članica NATO-a da imaju ciljanih dva odsto izdvajanja do 2025. godine.

Stoltenberg je izjavio da je, s obzirom nn bezbjednosnu situciju i na to da obezbjeđivanje dodatnih 300.000 snaga za brzo reagovanje i opredjeljenost za provođenje više vježbi sa partnerima košta, neophodno da sve članice daju svoj doprinos.

Na samitu je dogovoren odgovor na novu bezbjednosnu situaciju i povećanje broja snaga za brzu intervenciju na 300.000 vojnika.

Generalni sekretar Alijanse rekao je da je zbog promjene klime opredjeljenost Sjeveroatlatskog saveza da se do 2030. godine redukuju štetne emisije gasova za 45 odsto, a da budu svedene na nulu 2050. godine.

Stoltenberg je naglasio da se redukovanje štetnih gasova provodi na takav način jer se u ovom trenutku ne može birati između „ekološke i efikasne vojske“.

On je istakao da su na Samitu u Madridu po prvi put učestvovali i indopacifički partneri Alijanse, te da su, istovremeno, lideri zemalja članica NATO-a uputili poziv Švedskoj i Finskoj da postanu članovi saveza.

Stoltenberg je zahvalio predsjednicima Turske Tajipu Redžepu Erdoganu, Finske Sauliju Niinistu i premijeru Švedske Magdaleni Anderson za postizanje dobrog sporazuma.

Prema njegovim rijčima, nakon što su lideri zemalja članica NATO pozvali Švedsku i Finsku da potpišu pristupni protokol slijedi ratifikacija u 30 parlamenta.

– Poruka lidera sa Samita je da će raditi sa svojim parlamentima da ta ratifikacija ide što je moguće prije – dodao je Stoltenberg.

Generalni sekretar je poručio i da će se nastaviti sa jačanjem kapaciteta Ukrajine, posebno interoperabilnosti sa savezom, napominjući da ostaje otvoren poziv sa samita u Bukureštu 2008. godine za pridruživanje ove zemlje NATO-u.

On je naveo da je NATO spremna na dug rat, te je rekao da su Njemačka, Norveška i Holandija najavile da će nastaviti sa isporukama naoružanja Ukrajini.

Stoltenberg je poručio i to da će NATO braniti svoje saveznike, uključujući Finsku i Švedsku, kao i da će pojačati prisustvo u Baltiku.

Prvi put nakon Hladnog rata povećaće se i količina opreme na terenu i ulagati više u pripreme vojske.