Peti dan rata u Ukrajini. Nekoliko eksplozija odjeknulo je rano jutros u Kijevu i Harkovu. Završeni su pregovori ruske i ukrajinske delegacije u Gomeljskoj oblasti, nastavak se očekuje za nekoliko dana. Kijev traži hitan prekid vatre i povlačenje ruskih trupa, a Putin priznavanje Krima kao ruske teritorije. Ukrajinu je od početka sukoba napustilo više od 500.000 ljudi.
22.50 – Zagreb šalje oružje Ukrajini
Hrvatski ministar odbrane Mario Banožić, rekoa je da će ta zemlja poslati oružje Ukrajini u vrijednosti većoj od 16 miliona evra.
Banožić je za HTV rekao da je riječ o pješadijskom naoružanju, koje podrazumijeva mašinke, jurišne puške, kao i municiju i zaštitnu opremu.
Pošiljka je vrijedna 124 miliona kuna (oko 16,4 miliona evra), što je, kako je dodao, dovoljno za naoružavanje do četiri brigade.
Sve to ide iz hrvatskih zaliha, rekao je Banožić.
Prema njegovim riječima, u skladu da odbrambenim planom NATO postoje određene mjere koje i Hrvatska kao članica mora da sprovodi.
(hrt.hr)
22.29 – Bajden: Građani SAD ne treba da strahuju od nuklearnog rata
Predsjednik SAD Džozef Bajden rekao je da američki građani ne bi trebalo da strahuju od nuklearnog rata, dan pošto je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio da se ruske snage za odvraćanje, koje uključuju nuklearno oružje, stave u stanje visoke pripravnosti.
Dok je Bajden napuštao događaj održan u Bijeloj kući, jedan od američkih novinara ga je upitao da li bi Amerikanci trebalo da budu zabrinuti zbog mogućnosti izbijanja nuklearnog rata, na šta je odgovorio sa „ne“, prenosi britanski Independent.
Prethodno je portparolka Bijele kuće Džen Psaki rekla da SAD smatraju da u ovom trenutku nemaju razloga da menjaju nivo nuklearne pripravnosti.
– Nismo menjali naš status i procenu u tom pogledu, ali takođe moramo da budemo na oprezu zbog Putinovih prijetnji – rekla je Psaki za kablovsku mrežu Em-Es-En-Bi-Si.
21.55 – Borelj: Ukrajina ima jasnu evropsku perspektivu, ali to nije na dnevnom redu
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj rekao je da je neposredni prioritet pružanje praktične podrške Ukrajini da se suprotstavi invaziji Rusije, umjesto da se raspravlja o dugoročnim pitanjima koja bi mogla da potraju godinama.
– Ovo pitanje danas nije na dnevnom redu, vjerujte mi. Moramo da radimo na praktičnijim pitanjima. Moramo da damo odgovor za naredne sate, a ne za naredne godine – rekao je Borelj na pitanje o članstvu Ukrajine u EU.
– Ukrajina ima jasnu evropsku perspektivu, ali sada moramo da se borimo protiv agresije – rekao je Borelj u Briselu.
(Rojters)
20.56 – SAD protjeruju 12 članova ruske diplomatske misije pri UN
Dvanaestorici članova ruske diplomatske misije pri UN naređeno je da napuste Sjedinjene Države do 7. marta, potvrdio je ruski ambasador pri tom svjetskom telu.
Vasilij Nebenzja rekao je novinarima u sjedištu UN u Njujorku da je upravo saznao za proterivanje.
20.42 – Američka kompanija: Na satelitskim snimcima ruski vojni konvoj dug 27 kilometara
„Maksar tehnolodžiz“ (Maxar Technologies Inc), američka kompanija saopštila je da se na njenim satelitskim snimcima vidi konvoj ruskih snaga na putu za ukrajinsku prestonicu koji se proteže na više od 27 kilometara.
Konvoj sa istočne strane Aerodroma „Antonov“, koji su činile stotine oklopnih vozila, tenkova, artiljerijskog oruđa i vozila za logističku podršku, nastavio je da se kreće ka jugu, prema Kijevu, tvrdi američka kompanija.
(Reuters)
20.39 – Turska neće dozvoliti prolaz ratnim brodovima kroz Bosfor
Turska neće dozvoliti da ratni brodovi prolaze kroz Bosforski moreuz na putu ka Crnom moru i upozorila sve zemlje da ne šalju ratne brodove, rekao je šef turskog ministarstva spoljnih poslova Melvut Čavušoglu.
Turska je ranije zabranila prolaz brodovima ruske mornarice kroz Bosfor.
19.46 – Raste broj izbjeglih Ukrajinaca, sve duže kolone na granici sa Rumunijom
Povećava se broj Ukrajinaca koji dolaze u Rumuniju. Na rumunsko-ukrajinskoj granici su kilometarske kolone, javlja reporter RTS-a.
Do danas je granicu dvije zemlje prešlo 50.000 građana Ukrajine.
Za pet dana, u susjedne zemlje izbjeglo je više od pola miliona Ukrajinaca, saopštio je UNHCR. Agencija UN upozorava da bi rat u Ukrajini izbjeglicama mogao da učini pet miliona ljudi.
19.45 – Situacija na terenu – nema većih pomeranja pozicija
Iako je mnogo suprostavljenih informacija, izvesno je da su i iz vazduha i sa zemlje, preko raketnih sistema, vojne operacije nastavljene većom žestinom.
Uprkos tome, na terenu, kako se izveštava, nema većih pomeranja.
Najveće borbe vodile su se oko ukrajinske prestonice. Ruska vojska došla je na oko 30 kilometara od Kijeva. Iz ruskog Ministarstva odbrane saopštavaju da građani Kijeva mogu da se evakuišu auto-putem Kijev-Vasiljkov.
Dvije strane su oprečno izvještavale o zauzimanju aerodroma Gostomel. Dok su ruski izvori potvrdili zauzimanje vazdušne baze, Ukrajinci tvrde da i dalje drže tu poziciju.
Slično i na jugoistoku. Dok je ruska strana tvrdila da je zauzela položaje oko nuklearne elektrane u Zaporožju, ukrajinska tvrdi da i dalje kontroliše nuklearku u tom gradu.
Rusi su, kako tvrde, osvojili dva grada na jugoistoku – Berdjansk i Enerhodar.
Žestoke borbe vode se i oko Harkova na sjeveroistoku zemlje, na samo 15 kilometara od granice sa Rusijom. Ovaj grad bombardovan je od prvog dana rata, a ruska vojska i dalje pokušava da zauzme sam grad.
Na sjeveru, tokom noći, Rusija je granatirala i Černigov. Na istoku, Lideri samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk objavili su da prekidaju mobilizaciju.
Parlament Letonije dozvolio je svojim građanima da, kao dobrovoljci, ratuju na strani Ukrajine. A ukrajinske službe saopštavaju da je Bjelorusija spremna da se uključi u vojne operacije na strani Rusa.
(RTS)
19.14 – Sijarto: Mađarska se ne miješa u sukob Rusije i Ukrajine
Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto rekao je u Prištini da se njegova zemlja ne miješa u sukob Rusije i Ukrajine, i da je prioritet obezbjeđivanje bezbjednosti naroda Mađarske.
– Mađarska se neće miješati u rat naših suseda. Juče je sastanku Savjeta Evropske unije Mađarska dala saglasnost za aktiviranje takozvanog evropskog mirovnog okvira i kroz taj okvir će Brisel ponuditi oružje Ukrajini – naveo je Sijarto.
Kako je naglasio, Mađarska, iako je dala saglasnost, jasno je stavila do znanja da neće slati vojsku niti oružje U Ukrajinu, rekao je Sijarto nakon sastanka sa ministarkom privremenih institucija u Prištini Donikom Gervalom Švarc.
Dodao je da Budimpešta neće dozvoliti tranzit smrtonosnog oružja preko svoje teritorije.
– Razlog za ovu odluku je taj što bi ovi transporti mogli da postanu meta neprijateljskih vojnih akcija i želim da istaknem da ćemo voditi računa o bezbjednosti mađarskog naroda i želimo da budemo sigurni da ne budemo uvučeni u rat – precizirao je Sijarto, a prenose mediji u Prištini.
(RTS)
18:50 – Savjetnik šefa kabineta Zelenskog: Obje strane se složile o najvažnijim temama
Mihail Podoljak, Savjetnik šefa kabineta predsjednika Ukrajine potvrdio je da je završena prva runda pregovora Kijeva i Moskve, ponovivši da je glavni cilj prekid vatre i neprijateljstava na cijeloj teritoriji Ukrajine.
Prema njegovim riječima, strane su identifikovale niz prioritetnih tema „o kojima su donete određene odluke“, prenosi ukrajinska Pravda.
Podoljak je dodao da su strane razgovarale o mogućnosti održavanja druge runde pregovora u bliskoj budućnosti, na kojoj će „ove teme dobiti konkretan razvoj u praksi“.
(pravda.com.ua)
18.38 – EU usvojila novi set sankcija protiv Rusije
Evropski savjet usvojio je novi set sankcija protiv Rusije za koje se ocjenjuje da će „prouzrokovati teške posljedice po Moskvu“.
U saopštenju se navodi da su usvojene dvije jmere koje će doprineti jačanju sposobnosti i otpornosti ukrajinskih oružanih snaga ukupne vrijednosti pola milijarde evra.
To uključuje finansiranje nabavke opreme i zaliha ukrajinskih oružanih snaga, uključujući, po prvi put i „ubojitu opremu“.
Savjet EU je odlučio da uskrati dozvolu avionima ruskih prevoznika da slete, polete ili prelete teritoriju zemalja članica Unije kao i bilo kom registrovanom avionu u Rusiji, ili letjelicama koji su u vlasništvu ili na drugi način kontrolisane strane od ruskog pravnog ili fizičkog lica.
Biće zabranjeno i obavljanje transakcija sa ruskom Centralnom bankom ili bilo kojim pravnim licem, entitetom ili tijelom koje djeluje u ime ili po nalogu te banke.
Evropski savjet ponovio je da zahtijeva od Rusije da odmah prekine svoje vojne akcije i bezuslovno povuče sve snage i vojnu opremu sa teritorije cijele Ukrajine.
(consilium.europa.eu)
18.19 – Vanredna sjednica Generalne skupštine UN – na koga računa Ukrajina a ko će ostati uz Rusiju
Očekuje se da će više od 100 zemalja uzeti učešće u diskusiji prije nego što Generalna skupština glasa o rezoluciji kojom se osuđuje „ničim izazvana oružana agresija“ Rusije u Ukrajini i zahtijeva njeno trenutno povlačenje.
(Reuters, RTS)
18.06 – Šef ruske delegacije: Nastavak pregovora na poljsko-bjeloruskoj granici
Vladimir Medinski, šef ruske delegacije na pregovorima sa ukrajinskom stranom rekao je da su se dvije strane dogovorile da razgovori budu nastavljeni i da naredna runda bude održana sljedećih dana na poljsko-bjeloruskoj granici.
– Najvažnije je da smo se dogovorili da nastavimo pregovarački proces. Postigli smo dobgovor da sljedeći sastanak bude održan narednih dana na poljsko-bjeloruskoj granici – rekao je Medinski novinarima nakon završetka današnjih pregovora koji su trajali pet sati.
Objasnio je da će se do tada obje delegacije konsultovati o pregovaračkim pozicijama sa rukovodstvima svojih zemalja, prenosi Interfaks.
Savjetnik šefa kabineta Zelenskog ocenio je u svojoj objavi na Tviteru da su pregovori teški. Međutim, bez ikakvih obaveznih ultimatuma. Nažalost, ruska strana je i dalje izuzetno pristrasna u svojim destruktivnim procesim, dodao je Mihail Podoljak.
(Tanjug/Interfax, RTS)
18.06 – Mađarska neće dozvoliti tranzit smrtonosne vojne opreme u Ukrajinu
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao je da zemlja neće dozvoliti tranzit smrtonosnog oružja i vojne opreme u Ukrajinu.
Brojne evropske zemlje i SAD doniraju oružje i opremu Ukrajini u njenoj borbi protiv Rusije, a većina toga ide preko Poljske.
Sijarto je rekao da takve isporuke mogu biti mete za vojnu akciju i da Mađarska mora da izbegne da se umješa u rat.
17.55 – Odgovor Moskve na sankcije: Zabrana platnog prometa sa inostranstvom
Kao odgovor na sankcije koje je Zapad uveo Moskvi, ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je da se od utorka uvede zabrana deviznih kredita i transfera novca ruskih građana van Rusije, saopšteno je iz Kremlja.
Putin je takođe potpisao ukaz kojim se naređuje izvoznim kompanijama da prodaju 80 odsto svojih deviznih prihoda ostvarenih na svjetskom tržištu od 1. januara ove godine.
(Reuters)
17.35 – Zelenski potpisao zahtev za hitan prijem u EU
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je zvanični zahtev da se ta zemlja pridruži Evropskoj uniji.
Zelenski je zatražio od Brisela da dozvoli Ukrajini trenutno članstvo u Uniji po posebnom postupku pošto se brani od napada ruskih snaga.
(Reuters)
17.23 – RIA Novosti: Završeni razgovori dvije delegacije
Delegacije Rusija i Ukrajine završili današnje pregovore u Gomljskoj oblasti pregovore. Dvije strane se vraćaju u Moskvu i Kijev na konsultacije prije nastavka razgovora, RIA Novosti prenose riječi ukrajinskog zvaničnika.
(Reuters)
16.54 – Počela hitna sjednica Generalne skupštine UN-a
Specijalna sjednica Generalne skupštine UN, koju je u nedjelju sazvao Savjet bezbjednosti UN, počela je, a predsjedavajući GS-a Abdula Šahid na početku je pozvao na hitan prekid vatre u Ukrajini.
Apelovao je na Rusiju i Ukrajini da iskoriste retku priliku za dijalog kako bi došlo do brzog i smislenog smanjenja napetosti, prenosi Si-En-En.
Savjet bezbjednosti sazvao je za danas rijetku hitnu sednicu 193 članice Generalne skupštine UN o napadu Rusije na Ukrajinu.
Glasanje 15 članica Savjeta bezbjednosti bilo je proceduralno, tako da Rusija nije mogla da uloži veto.
Rusija je u petak uložila veto na nacrt rezolucije, u kojoj je Savjet bezbjednosti UN pozvao na hitno obustavljanje, kako je navedeno, „ofanzive u Ukrajini“.
Od 1950. godine do danas hitne specijalne sjednice Generalne skupštine sazivane su samo deset puta.
(Tanjug)
16.48 – Putin Makronu: Sporazum sa Kijevom moguć ako postane „neutralan“ i prizna da je Krim u Rusiji
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u telefonskom razgovoru francuskom kolegi Emanuelu Makronu da je sporazum sa Ukrajinom moguć samo ako je Kijev neutralan, „denacifikovan“ i „demilitarizovan“ kao i da se zvanično prizna ruska kontrola nad Krimom, saopštio je Kremlj.
– Rusija je otvorena za razgovore sa predstavnicima Ukrajine i očekuje da (razgovori) dovedu do željenih rezultata – dodaj se u saopštenju.
(Reuters)
16.04 – Savjetnik šefa kabineta Zelenskog: Pregovori još traju, u toku treća runda
Prema riječima savetnika šefa kabineta ukrajinskog predsjednika Volodmira Zelenskog, Mihaila Podoljaka, pregovori dvije delegacije još traju.
Za nekoliko minuta počeće treća runda, dodao je u objavi na Tviteru Podoljak.
15.27 – Švajcarska se odrekla neutralnosti, uvodi sankcije Rusiji
Odlukom da se pridruži Evropskoj uniji u uvođenju sankcija prema Rusiji, Švajcarska je napravila istorijski korak izašavši na taj način iz stanja neutralnosti.
Odluka je donesena na vandrednom zasedanju Vlade, javlja RSI, Švajcarska radio-televizija.
Federalni savjet Švajcarske odlučio je da uvede finansijske sankcije predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, premijeru Mihailu Mišustinu i ministru inostranih poslova Sergeju Lavrovu.
Sankcije se sastoje od zamrzavanja imovine i kompanija i stupaju na snagu odmah. Na ovaj način se Bern pridružio odlukama Evropske Unije iz 23 i 25. februara.
Švajcarska se sprema da narednih dana pošalje 25 tona humanitarne pomoći u vrijednosti od osam miliona franaka za ukrajinske izbjeglice.
15:23 – MOK predložio zabranu takmičenja za ruske i bjeloruske sportiste
Međunarodni olimpijski komitet predložio je da da se ruskim i bjeloruskim sportistima zabrani učešće na međunarodnim takmičenjima.
U prijedlogu se navodi da je Izvršni odobor MOK-a preporučio da međunarodne sportske federacije zabrane ruskim i bjeloruskim sportistima i zvaničnicima da se takmiče.
(Reuters)
14.56 – Interfaks Ukrajina: Završeni pregovori Rusije i Ukrajine u Gomeljskoj oblasti
Završeni su pregovori ruske i ukrajinske delegacije u u Gomeljskoj oblasti, prenosi Interfaks Ukrajina pozivajući se na ukrajinskog zvaničnika Antona Geraščenka.
Najavljeno je da će naknadno biti saopšteno više detalja.
Iz kancelarije ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog saopšteno je ranije da je Kijev na pregovorima zatražio povlačenje svih ruskih trupa, uključujući onih na Krimu i Donbasu.
14.40 – UNHCR: Ukrajinu napustilo više od 500.000 ljudi
Više od 500.000 izbjeglica pobeglo je iz Ukrajine u susjedne zemlje usred tekuće ruske invazije, saopštio je na Tviteru Visoki komesarijat Organizacije ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR).
14.20 – Plenković najavio slanje oružja Ukrajini
Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je slanje zaštitne opreme i oružja Ukrajini, kao i podizanje stanja pripravnosti za prihvat izbjeglica i obezbjeđivanje snabdijevanja gasom.
– Danas ćemo donijeti odluku o slanju vojne pomoći Ukrajini. Tu je zaštitna oprema i pešadijsko oružje u vrijednosti od 124 miliona kuna (više od 16,3 miliona evra) – rekao je Plenković na sjednici hrvatske vlade posvećenoj ukrajinskoj krizi.
Plenković je najavio i zabranu letova ruskim avionima u hrvatskom vazdušnom prostoru i pridruživanje Hrvatske odluci Evropske unije da se neke ruske banke isključe iz sistema SWIFT.
– Za Hrvatsku nema dileme, mi možemo biti samo na strani demokratske i suverene Ukrajine. Rusiju i ruski narod pozivamo da prekinu ovaj suludi ratni pohod, da se vrate politici razuma i dijaloga – rekao je Plenković.
(Indeks)
14.15 – Rusija zatvara nebo za Njemačku, Španiju, Italiju, Francusku i još 23 zemlje
Rusija zatvara nebo za Njemačku, Španiju, Italiju, Francusku i još 23 zemlje kao recipročne mjere, saopštila je „Rosaviacija“, prenosi Sputnjik.
– U skladu sa normama međunarodnog prava, kao odgovor na zabranu evropskih država za obavljanje letova civilnih aviona kojima upravljaju ruski avioprevoznici i/ili su registrovani u Rusiji, uvedeno je ograničenje na letove avio-prevoznika 36 država – navedeno je u saopštenju.
(Sputnjik)
14.10 – Blinken: Suspendovan rad ambasade SAD u Minsku
Američki državni sekretar Entoni Blinken potvrdio je da je Stejt department obustavio rad američke ambasade u glavnom gradu Bjelorusije Minsku.
Takođe, svim zaposlenima u američkoj ambasadi u Moskvi koji nisu angažovani na hitnim poslovima i članovima njihovih porodica odobren je odlazak.
U saopštenju američkog državnog sekretara navedeno je da je odluka doneta zbog bezbjednosnih problema koji su proistekli iz „ničim izazvanog i neopravdanog napada ruskih vojnih snaga na Ukrajinu“.
13.52 – Roman Abramovič pomaže u pregovorima Rusije i Ukrajine
Ruski milijarder Roman Abramovič, vlasnik engleskog premijerligaša Čelsija, prihvatio je ukrajinski zahtjev da pomogne u pregovorima o okončanju sukoba između Rusije i Ukrajine, potvrdio je njegov portparol, a prenosi izraelski list Džeruzalem post.
– Mogu da potvrdim da je ukrajinska strana kontaktirala Romana Abramoviča za podršku u postizanju mirnog rješenja i da on od tada pokušava da pomogne – rekao je Abramovičev portparol.
Kako je navedeno, Abramovič na zahtjev Ukrajine već boravi u Bjelorusiji i pomaže u pregovorima između Rusije i Ukrajine.
I ukrajinski filmski režiser i producent Aleksandar Rodnjanski je potvrdio učešće vlasnika Čelsija u pokušajima da se postigne mirno rješenje, ali je naglasio da nije siguran kakav će uticaj to imati, piše Bi-Bi-Si.
– Mogu da potvrdim da je ukrajinska strana pokušavala da pronađe nekoga u Rusiji ko bi bio spreman da im pomogne u pronalaženju mirnog rješenja. Oni su povezani sa Romanom Abramovičem preko jevrejske zajednice i obratili su mu se za pomoć – objasnio je Rodnjanski.
Abramovič je u nedjelju saopštio je da se povukao iz kluba i da će sada brigu o premijerligašu iz Londona preuzeti poverenici Čelsijeve dobrotvorne fondacije.
(Džeruzalem post, Bi-Bi-Si)
13.37 – Prof. Kapitonenko iz Kijeva: Građani žele mir, ali ne žele da prihvate predaju
Profesor Instituta za Međunarodne odnose u Kijevu Nikolaj Kapitonenko kaže za RTS da se u toku noći čuje desetak upozorenja i isto toliko eksplozija.
Nema problema sa strujom i vodom, ali se gorivo za automobile ne može kupiti jer su benzinske pumpe zatvorene, kaže Kapitonenko. Ističe da građani žele mir, ali da ne žele da prihvate predaju.
13.32 – Bjelorusija spremna da učestvuje u pregovorima Rusije i Ukrajine
Bjeloruska strana je spremna, ukoliko bude potrebno, da učestvuje u razgovorima Ukrajine i Rusije, rekla je predstavnica za medije predsjednika Bjelorusije Natalija Ajsmont.
Ističe i da Minsk sprovodi obaveze preuzete tokom jučerašnjeg telefonskog razgovora predsjednika Lukašenka sa predsjednicima Putinom i Zelenskim, prenosi Tas.
Razgovori ruske i ukrajinske delegacije počeli su u Bjelorusiji, u Gomeljskoj oblasti koja se nalazi u pograničnom pojasu sa Ukrajinom.
Razgovorima prisustvuje i ministar spoljnih poslova Bjelorusije Vladimir Makej, a predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izrazio je nadu da će razgovori „otvoriti put za rešavanje kriznih pitanja“.
(Tas)
13.07 – Ukrajina: Desetine stradalih u raketnim napadima na Harkov
Više desetina ljudi stradalo je jutros u raketnim napadima ruskih snaga na ukrajinski grad Harkov, saopštio je savjetnik ukrajinskog Ministarstva unutrašnjih poslova Anton Heraščenko.
Heraščenko je na Fejsbuku naveo da je na Harkov ispaljen veliki broj raketa i da u gradu ima „desetine mrtvih i stotine ranjenih“.
Ukrajinska državna Agencija za zaštitu komunikacija i informacija saopštila je ranije da su jutros odjekivale eksplozije u Harkovu i Kijevu.
12:09 – Peskov: Nije vrijeme da se sumiraju rezultati vojne operacije
Iz Kremlja nisu željeli da komentarišu napredak Rusije u vojnoj operaciji u Ukrajini, prenosi Si-En-En.
– Ne smatram da je vreme da se sumiraju rezultati vojne operacije, potrebnno je da sačekamo da se operacija završi – izjavio je portparol Kremlja Dimitrij Peskov tokom konferencije za novinare.
Američki medij podsjeća da je ruska vojska potvrdila da ima gubitke, ali da nije navela tačne podatke. Sa duge strane – iz Kijeva tvrde da je do sada ubijeno oko 5.300 ruskih vojnika.
Peskov je naglasio da je Vladimir Putin ravnodušan prema sankcijama koje su uvedene protiv njega, pošto nema nikakvu imovinu u inostranstvu.
Portparol Kremlja je osudio odluku Evropske unije da finansira isporuku oružja Kijevu i ukazao da ta odluka pokazuje da je Moska u pravu što preduzima sve mjere kako bi demilitarizovala svog susjeda.
Istakao je i da Evropska unija ima „neprijateljski stav prema Rusiji“ i „preduzima neprijateljske mjere“.
(Si-En-En, Tas)
11.23 – Počeli pregovori ruske i ukrajinske delegacije u Bjelorusiji
Počeli su pregovori između ruske i ukrajinske delegacije u Gomeljskoj oblasti, u zoni bjelorusko-ukrajinske granice, javlja Sputnjik.
Ministar spoljnih poslova Bjelorusije Vladimir Makej pozdravio je pred početak pregovora delegacije Rusije i Ukrajine u ime predsjednika države, piše Sputnjik.
Ukrajinski mediji navode da je ključno pitanje pregovora momentalni prekid vatre i povlačenje ruskih trupa sa teritorije Ukrajine.
Ukrajinsku delegaciju čine, između ostalih, ministar odbrane Aleksej Reznikov, lider frakcije „Sluga naroda“ i zamjenik ministra spoljnih poslova Ukrajine David Arahamija, savetnik šefa kabineta predsjednika Mihail Podoljak, prvi zamenik šefa ukrajinske delegacije u Trilateralnoj kontakt grupi Andrej Kostin, poslanik Rustem Umerov i zamjenik ministra spoljnih poslova Ukrajine Nikolaj Točicki, prenosi Sputnjik.
Rusku delegaciju predstavljaju ambasador Rusije u Bjelorusiji Boris Grizlov, narodni poslanik Leonid Slucki, zamjenik ministra inostranih poslova Rusije Andrej Rudenko, zamjenik ministra odbrane Rusije Aleksandar Fomin, a delegaciju predvodi Vladimir Medinski, prenosi Unian.
(Sputnjik, RIA Novosti, Unian)
11.17 – Mišel: Ukrajina će podnijeti zahtjev za prijem u EU, pokrenućemo debatu
Ukrajina će zvanično podnijeti zahtjev za prijem u Evropsku uniju, rekao je novinarima u Briselu predsjednik Evropskog saveta Šarl Mišel i najavio da će zemlje članice pokrenuti debatu o prijemu Ukrajine kada dobiju zahtjev Kijeva.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ranije je izajavila da je Ukrajina „jedna od nas“ i da EU želi da se Ukrajina pridruži.
Za razliku od zemalja Zapadnog Balkana, Ukrajina do sada nije bila dio procesa pristupanja Uniji. Brisel i Kijev su 2014. godine potpisali sveobuhvatni trgovinski i partnerski sporazum, ali za otvaranje puta ka članstvu nije bilo podrške u značajnom dijelu zemalja članica.
Na samitu lidera Evropske unije prošle nedjelje poljski premijer Moravijecki i slovenački premijer Janša zajednički su predložili plan ubrzanog prijema Ukrajine, ali i Gruzije, Moldavije i zemalja Zapadnog Balkana, sa vremenskim okvirom do 2030. godine.
Slovački premijer Eduard Heger poručio je da Ukrajini treba dati „specijalni kolosjek“ za integraciju u Uniju.
Diplomatski izvori u Briselu ističu da ovakve inicijative do sada nisu imale nikakve šanse za uspjeh, ali da bi u svjetlu najnovih dešavanja i rata u Ukrajini, raspoloženje zemalja članica moglo da se promjeni.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski više puta je javno od Evropske unije tražio hitan prijem Ukrajine po novoj i posebnoj proceduri.
(RTS)
11.05 – UN: Najmanje 102 civila ubijena u Ukrajini
Visoka komesarka Ujedinjenih nacija za ljudska prava Mišel Bašele kaže da su najmanje 102 civila ubijena u Ukrajini otkako je Rusija pokrenula vojnu intervenciju, dok su još 304 ranjena, kao i da se strahuje da je stvaran broj „znatno veći“.
– Većina civila ubijena je eksplozivnim napravama širokog dejstva, uključujući granatiranje iz teške artiljerije i višenamenskih raketnih sistema, kao i u vazdušnim napadima – rekla je Bašele u obraćanju na otvaranju sjednice Savjeta za ljudska prava u Ženevi.
Navela je da je oko 422.000 Ukrajinaca napustilo zemlju, a da su mnogi od njih raseljeni unutar zemlje.
(Rojters)
11.01 – Šta znamo o Gomeljskoj oblasti – mjestu pregovora Ukrajine i Rusije
Delegacije Ukrajine i Rusije stigle su u Gomeljsku oblast na pregovore. Šta znamo o Gomeljskoj oblasti u kojoj se održavaju prvi razgovori kijevske i moskovske delagacije od početka rata u Ukrajini.
Gomeljska oblast, gdje se održavaju pregovori kijevske i moskovske delegacije, administrativna je jedinica na jugoistoku Bjelorusije. Po površini, najveća je jedinica u toj zemlji…
10.51 – Guteres: Eskalacija vodi do sve većeg kršenja ljudskih prava
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres ističe da eskalacija ruskih vojnih operacija u Ukrajini vodi u sve veća kršenja ljudskih prava i da UN pomno prati situaciju uz pomoć timova na terenu.
– Eskaslacija vojnih operacija Ruske Federacije u Ukrajini vodi do eskalacije kršenja ljudskih prava. Moramo pokazati svim ljudima u Ukrajini da smo uz njih u najtežim trenucima – rekao je Guteres u snimljenom govoru koji je pušten na otvaranju sjednice visokog komesarijata UN za ljudska prava u Ženevi.
(Rojters)
10.38 – Kijev: Ubijeno više od 5.000 ruskih vojnika
Ukrajinsko Ministarstvo odbrane tvrdi da je više od 5.000 ruskih vojnika ubijeno u prva četiri dana borbi u Ukrajini.
Ministarstvo na Fejsbuku navodi da je oko 5.300 ruskih vojnika ubijeno i da su ukrajinske snage uništile 191 tenk, 29 borbenih aviona, 29 helikoptera i 816 oklopnih transportera.
Rusko Ministarstvo odbrane je u nedjelju priznalo da su ruske snage pretrpele gubitke, ali zvaničnici nisu naveli tačan broj.
Posmatrači Ujedinjenih nacija su u međuvremenu saopštili da su najmanje 94 civila nastradala tokom prvih dana sukoba.
10.26 – Zelenski od EU traži hitan prijem po posebnoj proceduri
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski traži od Evropske unije hitan prijem Ukrajine po novoj posebnoj proceduri.
– Obraćamo se Evropskoj uniji u vezi sa hitnim članstvom Ukrajine po novoj, posebnoj proceduri. Zahvalni smo partnerima što su uz nas, ali naš cilj je da budemo zajedno sa svim Evropljanima i, što je najvažnije, da budemo ravnopravni – rekao je Zelenski u obraćanju na Telegramu.
(Sputnjik)
09.58 – Grčka zatvorila vazdušni prostor za ruske avione
Grčka je zatvorila vazdušni prostor za sve ruske avione u skladu sa odlukom Evropske unije, saopštila je uprava za civilno vazduhoplovstvo te zemlje.
Uz dozvolu koju izdaju grčke vlasti jedino će biti omogućeni humanitarni letovi i letovi za hitne slučajeve, navedeno je u saopštenju.
(Rojters)
09.49 – Kijev demantuje da su ruske snage zauzele nuklearnu elektranu „Zaporožje“
Ukrajinska državna nuklearna kompanija „Energoatom“ demantovala je navode da su Oružane snage Rusije preuzele kontrolu nad nuklearnom elektranom „Zaporožje“, najvećom u Evropi.
Prethodno je portparol ministarstva odbrane Rusije Igor Konašenkov rekao da ruske snage kontrolišu područje oko nuklearne elektrane.
(Bi-Bi-Si)
09.34 – Ukrajinska delegacija stigla na mjesto održavanja pregovora
Ukrajinska delegacija je helikopterima stigla na mjesto održavanja pregovora sa Rusijom u Gomeljskoj oblasti, prenose RIA Novosti.
Očekuje se da će ključna tema pregovora biti momentalni prekid vatre i povlačenje ruskih trupa sa teritorije Ukrajine.
Sastanak dvije delegacije biće održan u blizini reke Pripjat, u Gomeljskoj oblasti na ukrajinsko-bjeloruskoj granici.
Agencija RIA Novosti javlja da je ukrajinska delegacija stigla u dva helikoptera.
Kako je saopštio kabinet ukrajinskog predsjednika, delegaciju čine, između ostalih, ministar odbrane Aleksej Reznikov, lider frakcije „Sluga naroda“ i zamjenik ministra spoljnih poslova Ukrajine David Arahamija, savjetnik šefa kabineta predsjednika Mihail Podoljak, prvi zamjenik šefa ukrajinske delegacije u Trilateralnoj kontakt grupi Andrej Kostin, poslanik Rustem Umerov i zamjenik ministra spoljnih poslova Ukrajine Nikolaj Točicki, prenosi Sputnjik.
(RIA Novosti, Sputnjik)
09.27 – Rusi tvrde da su preuzeli kontrolu nad Berdjanskom i Enerhodarom
Portparol Ministarstva odbrane Rusije Igor Konašenkov tvrdi da su ruske snage preuzele kontrolu nad gradovima Berdjansk i Enerhodar u Ukrajini.
Konašenkov je takođe rekao da civili mogu slobodno da napuste glavni grad Ukrajine Kijev i to auto-putem Kijev-Vasiljkov, prenose RIA Novosti. Ističe da je taj pravac otvoren i bezbjedan.
Konašenkov je ponovio da ruske snage izvode napade samo na vojne objekte.
(RIA Novosti)
09.20 – Letonija dozvolila svojim građanima da se bore u Ukrajini
Parlament Letonije jednoglasno je izglasao da svojim državljanima dozvoli da se bore u Ukrajini ukoliko žele.
– Naši građani koji žele da podrže Ukrajinu i dobrovoljno služe u odbrani ukrajinske nezavisnosti i naše zajedničke bezbjednosti mogu to da učine – rekao je predsjednik parlamentarne komisije za odbranu, unutrašnje poslove i prevenciju korupcije Juris Rančanis.
(Rojters)
09.18 – Peking poziva sukobljene strane da ostanu uzdržane
Portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin pozvao je sve strane u ukrajinskom sukobu da ostanu uzdržane kako bi se izbjegla dalja eskalacija.
Govoreći na redovnoj konferenciji za novinare, Vang je ponovio da kineski stav da sve zemlje imaju legitimno pravo da budu zabrinuti za svoju bezbjednost i da bi to trebalo uzeti za ozbiljno.
(Rojters)
08.53 – Medinski: Čekamo Ukrajince, sešćemo za pregovarački sto u 10 časova
Ukrajinska delegacija još nije stigla ne pregovore sa Rusijom u Belorusiju, a ruska delegacija čeka, rekao je Sputnjiku pomoćnik predsjednika Rusije Vladimir Medinski.
– Upravo smo dobili informaciju da će stići za oko sat vremena, prema tome sešćemo za pregovarački sto u 12.00 časova (10.00 po srednjeevropskom vremenu) – rekao je Medinski.
Nije otkrio ko čini ukrajinsku delegaciju.
– Nisam ovlašćen da otkrivam sastav ukrajinske delegacije prije nego što sednu za pregovarački sto. Naravno, imamo odgovarajuće informacije. Radi se o prilično visokom nivou delegacije – rekao je Medinski.
Kaže da je mjesto gdje će se održati pregovori dogovoreno sa ukrajinskom stranom i da se nalazi u blizini ukrajinske granice.
Medinski je naglasio da je Rusija zainteresovana da postigne sporazum sa ukrajinskom delegacijom „što je prije moguće“. Naglasio je da sporazum treba da bude u interesu obje strane.
(Sputnjik)
08.42 – Britansko Ministarstvo odbrane: Napredovanje Putinovih snaga usporeno
Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva objavilo je na Tviteru izvještaj o trenutnoj situaciji u Ukrajini.
Navode da je većina „Putinovih kopnenih snaga“ ostala na više od 30 kilometara sjeverno od Kijeva i da je njihovo napredovanje usporeno od strane ukrajinskih snaga koje brane aerodrom „Gostomel“, ključni ruski cilj prvog dana sukoba.
– Teške borbe se nastavljaju oko Černihiva i Harkova, ali oba grada ostaju pod kontrolom Ukrajine – navode Britanci.
Tvrde da logistički neuspjesi i uporni ukrajinski otpor nastavljaju da sprečavaju rusko napredovanje.
– Uprkos kontinuiranim pokušajima da se detalji sukoba prikriju od ruskog stanovništva, ruske oružane snage su po prvi put bile prinuđene da priznaju pretrpljene gubitke – piše u izvještaju.
(Bi-Bi-Si)
08.37 – RTS na rumunsko-ukrajinskoj granici: Tokom noći bilo prekida rada prelaza, danas se očekuju gužve
Od početka sukoba Ukrajinu je napustilo više od 400.000 ljudi. Dopisnica RTS-a koja je na rumunsko-ukrajinskoj granici kaže da je tokom noći bilo prekida prelaska granice, ali da je rano jutros opet počeo da radi granični prelaz. Jedan od volontera ističe da danas očekuju veliku gužvu.
Do dva jutros izbjeglice iz Ukrajine su prelazile granicu, a potom prestale do pet, šest ujutru kada je ponovo počeo da radi prelaz, javlja dopisnica RTS-a.
Ljudi prelaze i peške i automobilima. Kao i prethodnih dana tu ih dočekuju volonteri – za njih je spremna hrana, voda i sve što im je neophodno da se osveže i da nastave put dalje, jer većina Ukrajinaca koji dođu u Rumuniju žele da nastave svoj put dalje.
08.31 – Centralna banka Rusije podigla ključnu kamatnu stopu na 20 odsto
Centralna banka Rusije je na hitnoj sjednici upravnog odbora podigla ključnu kamatnu stopu sa 9,5 na 20 odsto, što je novi istorijski maksimum.
Banka će donositi dalje odluke o kamatnoj stopi polazeći od procene rizika od spoljnih i unutrašnjih uslova i reakcije finansijskih tržišta na njih, a takođe uzimajući u obzir faktičku i očekivanu dinamiku inflacije, navedeno je u saopštenju.
– Spoljni uslovi za rusku ekonomiju su se drastično promijenili – piše u saopštenju Centralne banke Rusije.
(Sputnjik, Bi-Bi-Si)
08.00 – Ukrajinski obavještajci: Bjelorusija spremna da nas napadne
Ukrajinski obaveštajci sugerišu da Bjelorusija pokazuje spremnost da možda direktno učestvuje u ruskoj invaziji, pored toga što Rusima dozvoljava da koriste svoju teritoriju, rekao je zvaničnik ukrajinske vlade za Si-En-En.
Drugi izvor blizak ukrajinskoj vladi kaže da je, pored ukrajinskih obavještajaca, i Bajdenova administracija Kijevu prenela da se Bjelorusija sprema za invaziju.
Kancelarija ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog saopštila je da je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko zvao svog ukrajinskog kolegu u nedjelju i da su se lideri dvije zemlje dogovorili da se ukrajinska delegacija sastane sa ruskom na ukrajinsko-beloruskoj granici, u blizini reke Pripjat.
Lukašenko je preuzeo odgovornost za bezbjednost dvije delegacije i istakao da bjeloruske trupe ne učestvuju u operaciji u Ukrajini.
(Si-En-En)
07.44 – Samoproglašena DNR obustavila opštu mobilizaciju
Predsjednik samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) Denis Pušilin saopštio je da je opšta mobilizaija obustavljena.
Pušilin je za Rusija 24 rekao da se mobilizacija obustavlja jer je već popunjen neophodan broj u pravcima na koje je bila usmjerena kampanja mobilizacije, prenosi RIA Novosti.
(RIA Novosti)
07.10 – Očekuje se dolazak delegacija Rusije i Ukrajine na mjesto pregovora
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Bjelorusije Anatolij Glaz saopštio je da se očekuje dolazak delegacija Rusije i Ukrajine na mjesto pregovora u Bjelorusiji.
Pregovori će početi čim delegacije stignu na mjesto sastanka, rekao je Glaz, prenosi RIA Novosti.
Bjelorusko Ministarstvo spoljnih poslova objavilo je na Tviteru fotografiju mjesta održavanja pregovora Rusije i Ukrajine.
– U Bjelorusiji je sve spremno da budemo domaćini pregovora Rusije i Ukrajine. Čeka se dolazak delegacija – navelo je bjelorusko ministarstvo u tvitu.
Rusija je u nedjelju saopštila da će pregovori biti održani u Gomeljskoj oblasti u Bjelorusiji, dok je u Kijevu rečeno da će sastanak dvije delegacije biti održan na granici Ukrajine i Bjelorusije.
(RIA Novosti)
06.29 – Rekordni pad rublje
Ruska rublja je pala na rekordno nizak nivo u odnosu na dolar, nakon najnovijih sankcija Zapada i poteza Rusije da se ruske snage odvraćanja, koje uključuju i nuklearno oružje, stave u stanje posebne borbene gotovosti.
Rublja je pala čak 119,50 za dolar na azijskim berzama, što je rekordan i strm pad od 30 odsto u odnosu na zatvaranje u petak, prenosi Rojters. Kasnije se oporavila na oko 110 za dolar.
05.59 – Bajden danas sa saveznicima o Ukrajini
Američki predsjednik Džozef Bajden razgovaraće danas sa saveznicima i partnerima o najnovijim dešavanjima u vezi sa Ukrajinom, kako bi koordinirali jedinstven odgovor, saopštila je Bijela kuća.
(Rojters)
03.51 – Eksplozije u Kijevu i Harkovu
Nekoliko eksplozija odjeknulo je u Kijevu i Harkovu, javlja ukrajinska Državna služba za strateške kominikacije.
Iz službe navode i da je, prije detonacija, u Kijevu nekoliko sati bilo mirno. Sirene za vazdušni napad čule su se neposredno prije zore.
Rusija je tokom noći granatirala i grad Černihiv na sjeveru zemlje, saopštila je ukrajinska Državna služba za vanredne situacije.
03.00 – Zelenski: Naredna 24 časa ključna
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je da će naredna 24 časa biti „ključna za Ukrajinu“, saopštio je kabinet britanskog premijera Borisa Džonsona.
Džonson je, poslije telefonskog razgovora sa ukrajinskim predsjednikom, rekao da je „otpor ukrajinskog naroda herojski“, te da će „učiniti sve što je u njegovoj moći da pomoć u odbrambenim sredstvima iz Velike Britanije i njenih saveznika“ stigne u Ukrajinu.
(gov.co.uk)
01.44 – Bjelorusija više nije „nenuklearna“ zemlja
Stanovnici Bjelorusije su, gotovo dvotrećinskom većinom, podržali promjene Ustava kojima se ukidaju odredbe o neutralnosti i nenuklaernom statusu, dok se istovremeno jačaju predsjednička ovlašćenja, javlja bjeloruska Zvijazda.
Za promjene Ustava glasalo je 65,2 odsto od ukupno 6.815.667 građana koji su glasali na referendumu.
Nešto više od deset odsto glasača izjasnilo se protiv ustavnih promjena.
Zapad je, unaprijed, najavio da neće priznati rezultate referenduma.
Ustavne promjene uključuju i doživotni imunitet od sudskog progona za bivše predsjednike, kao i ograničavanje broja predsjedničkih mandata za buduće predsjednike.
Centralna izborna komisija održaće konferenciju za novinare u ponedjeljak prije podne, dok će konačni rezultati referenduma biti objavljeni 3. marta.
(Zvijazda)
01.15 – Bolsonaro: Brazil će biti neutralan
Brazilski predsjednik Žair Bolsonaro rekao je da će njegova zemlja ostati neutralna, navodeći da je u nedjelju dva sata razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Bolsonaro nije želio da otkrije detalje razgovora sa ruskim predsjednikom, navodeći da će Brazil „neće zauzimati strane“ u ovom sukobu, ali da pružiti pomoć na svaki mogući način.
Predsjednik Brazila našao se na meti zapadnih kritika jer se nedavno u Moskvi sastao sa Putinom.
Brazilski ambasador pri UN podržao je u petak prijedlog rezolucije, na koju je Rusija uložila veto, ali je ministarstvo spoljnih poslova te države, prethodno, naložilo svojim diplomatama da pokušaju da „ublaže ton“ tog dokumenta, pišu brazilski mediji.
Ambasador Ronaldo Košta Filjo je, suprotno navodima brazilskih medija, rekao poslije sjednice Savjeta bezbjednosti da je „njegova država u posljednji čas uspjela da promijeni tekst rezolucije kako bi bio ostavljen prostor za diplomatiju – piše Njujork tajms.
Bolsonaro je, istovremeno, rekao da se protivi bilo kojim sankcijama koje bi imale negativne posljedice po Brazil, navodeći pritom ruska veštačka đubriva koja imaju suštinski značaj za brazilsku poljoprivredu.
(Oglobo-Brazil Report)
00.57 – „Britiš petroleum“, najveći strani investitor, napušta Rusiju
Naftna kompanija „Britiš petroleum“ otvorila je novi front u nastojanju Zapada da izoluje rusku ekonomiju, pošto je odlučila da napusti Rusiju, javlja Rojters.
„Britiš petroleum“, najveći strani investitor u Rusiji i vlasnik 19,75 odsto „Rosnjefta“, saopštio je da napušta rusku državnu naftnu kompaniju, što bi, prema procjenama, britanskog giganta moglo da košta do 25 milijardi dolara i smanji rezerve nafte i gasa za polovinu.
– Napad Rusije na Ukrajinu je akt agresije koji ima tragične posljedice širom regiona. To je navelo upravni odbor „Britiš petroleuma“ da zaključi da se naše angažovanje sa „Rosnjeftom“, državnim preduzećem, jednostavno ne može nastaviti – saopštio je predsjednik „Britiš petroleuma“ Helge Land u saopštenju za javnost, prenosi Forbs.
(Rojters, Forbs)
Predsjednik Rusije Vladimir Putin naredio je u nedjelju da se ruske snage odvraćanja, koje uključuju i nuklearno oružje, stave u stanje posebne borbene gotovosti.
U nedjelju su i najavljeni pregovori Kijeva i Moskve, na neutralnom terenu na granici Ukrajine i Bjelorusije.
Do njih ipak nije došlo tokom jučerašnjeg dana, zbog, kako je rečeno, „veoma komplikovanih logističkih i bezbjednosnih mjera“ za ukrajinsku delegaciju. Očekuje se da će se pregovori održati u ponedjeljak ujutru, javio je Tas, pozivajući se na neimenovani izvor.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je rekao da ne vjeruje u pozitivan ishod pregovora, ali da treba da se iskoristi svaka šansa za postizanje mira.
Održana je i sjednica Savjeta bezbjednosti na kojoj je odlučeno da se sazove hitna specijalna sjednica Generalne skupštine UN, povodom rata u Ukrajini.
Drugi dan zaredom Evropska unija uvodi sankcije Rusiji. Ovog puta je zatvorila svoj vazdušni prostor za sve letjelice koje su u ruskom vlasništvu, koje imaju rusku registraciju, ili su pod ruskom kontrolom. Takođe, zabrana se odnosi i na privatne avione ruskih bogataša.
Zabranjen je i rad Raša tudej i Sputnjika u Evropskoj uniji.
