Tadić: Sve što je inspirisano političkim interesima ne može biti pravično

7
Foto: RTRS

Pravnik i savjetnik predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika Ognjen Tadić je gostujući u ATV-oj emisiji „Imate riječ“ rekao da u BiH nikada nije došlo do velikih unutrašnjih sukoba samih po sebi nego da su oni odraz refleksije širih kretanja.

– Sve ratove koje mi pamtimo, sve velike drame u istoriji u principu predstavljaju refleksije širih kretanja bilo u Evropi ili nekada poznatom svijetu ili danas na globalnoj sceni. Tako i dva velika pitanja kojima se mi danas bavimo upravo zavise od tih odnosa – rekao je Tadić.

Tadić naglašava da pitanje izbora, odnosno neizbora, visokog predstavnika defakto nema nikakve veze sa BiH.

– Nema veze sa unutrašnjim snagama bez obzira da li se radilo o ovim komponentima, narodima, entitetima ili političkim strukturama, prvenstveno političkim partijama ili na neki drugi način. Onaj problem koji je nastao u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija zbog toga što velike sile, prije svega stalne članice Savjeta bezbjednosti, a to su Kina, SAD, Rusija, Velika Britanija i Francuska, ne mogu da se dogovore o tome da li je potreban visoki predstavnik i ako je eventualno potreban, ko bi to mogao da bude – rekao je Tadić.

On naglašava da se u tom smislu, ta vrsta sukoba samo prenijela na teritoriju BiH, Republike Srpske i FBiH na različiti način.

– To u suštini predstavlja samo refleksiju. On što je karakteristika te refleksije je to da u istoriji nije postojao jedinstven odgovor, a da smo ga imali, imali bi neuporedivo bolju i stabilniju situaciju nego što je sada imamo – rekao je Tadić.

Tadić ističe da je Republika Srpska predlagala jedinstven odgovor, a to je bilo da se svi zajedno opredijele da BiH, ne da nema visokog predstavnika, u smislu Dejtonskog segmenta, nego da to nije Kristijan Šmit.

– S druge strane, radi unutrašnjih odnosa u Federaciji, problemima Hrvata koje imaju sa većinom Bošnjaka, a i problema promjene vlasti te frustracije koja je postojala kod „trojke“ u odnosu na SDA, Šmit je našao politički prostor da interveniše na te stvari – rekao je Tadić.

Tadić naglašava da je Šmitov problem frustracija što on nikada nije postao visoki predstavnik ni na nivou BiH jer ga ne priznaje ni Savjet ministara, a niti u Republici Srpskoj.

– Drugi problem je sukob koji se dešava između Rusije i Ukrajine koji se na ovaj prostor reflektuje tako što SAD i dobar dio NATO-a želi da prostor BiH i Balkana imaju kao rezervno ratište, rezervno polje sukoba gdje bi eventualno moglo da se prenese taj problem da on bude toliko užaren da ulazi u nekakvu konačnu raspodjelu odnosa u svijetu nakon što se završi taj rat između Rusije u Ukrajine – rekao je Tadić.

On ističe da bi jedinstveni odgovor bio riješenje koje bi zaista donijelo jedan nivo emancipacije, jedan dio slobode i jedan nivo normalnog života.

Tadić ističe da je nedostatak odgovora posljedica što svaka od političkih komponenata u svim tim situacijama nada da će ukoliko zaigra na neku inostranu kartu bolje profitirati nego od dogovora sa druge dvije komponente.

– Tako i jeste i Šmit uz pomoć malih vrata hrvatskih interesa rješavajući neka pitanja u Izbornom zakonu dobio određenu vrstu legitimiteta u FBiH da bi ga potom pokušala preuzeti bošnjačka politička komponenta i gledati da to bude na štetu Republike Srpske da bi se mi naravno usprotivili tome – rekao je Tadić.

On je istakao da je temelj zaštitnog koridora kada je Republika Srpska u pitanju bio definisan na dva osnova, prvi je demokratska volja naroda gdje su ljudi pokazali na brojnim skupovima širom Republike Srpske.

– A na drugom mjestu, Republika Srpska je odgovorila jednim potpunim legalizmom. Onog trenutka kad je rekla da je spremna da prihvati sve što piše u Dejtonskom mirovnom sporazumu, u Ustavu BiH, u propisima koji postoje, a da nije spremna da prihvati bilo kakvih intervencija, pogotovo onih koji dolaze od Kristijana Šmita jer su one nelegalne, protivustavne i protivdejtonske – rekao je Tadić.

On je istakao da je mnogo manji sukob je između Hrvata, Srba i Bošnjaka nego što je unutar bošnjačkog nacionalnog tkiva.

– Prosto vidite jedan iracionalni odnos unutar bošnjačkog nacionalnog tijela kada je u pitanju dogovor sa Srbijom ili sa Republikom Srpskom. Koliko su kompleksi odnosi unutar BiH koji mi neprestano moramo uvažavati prilikom kreiranja svake politike. Ako to ne činimo, onda udaramo u zid i ne stvaramo prohodnost politikama kojima smo predani već gubimo vrijeme kao što ga gubimo u 20 godina nakon Dejtona – kaže Tadić.

Proces protiv predsjednika Srpske

„Pokazuje se kolika je involviranost političkih struktura, stranih predstavnika u čitav proces što taj proces čini politički i pored činjenice da je njegova suština to da se pokušava politička volja jednog pojedinca nametnuti političkoj demokratskih izabranih institucija u skladu sa Ustavom i zakonima ove zemlje“, rekao je Tadić te dodao:

„Sama činjenica je ta da ko god od sudija bude odlučivao u procesu protiv predsjednika Srpske, oni će suditi o sledećem, ukoliko prihvati volju Kristijana Šmita kao nešto što je osnov da se bilo ko u ovoj zemlji pošalje u zatvor, onda BiH nema suverenitet nikakav“.

On je istakao da je BiH izgubila i ono malo suvereniteta što je imala do sada.

– Ukoliko odluka suda bude takva da prosto odbacuje tu vrstu pritiska, onda ova zemlja kupuje neku vrstu tiketa i ulaznice za neku vrstu budućnosti. Mi imamo zemlju u kojoj je u pritvoru predsjednik Suda koji je sa šefom tajne policije dogovarao prisluškivanje sudija i namještanje vijeća kako bi mogao da diriguje sudskim procesima koji su vezani za političke stranke, pojedince ili političke procese u BiH – rekao je Tadić.

On je istakao da su rijetki izuzeci na osnovu profesionalnih pretpostavki uspjeli da dođu do pravosudnih institucija i da sve što je inspirisano političkim interesima ne može imati status nečega što je pravično i pravedno.