Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da će BiH u narednom periodu biti posvećena regionalnoj saradnji, sprovođenju zajedničkih inicijativa i ostvarivanju partnerstva radi razmjene informacija, stručnog usavršavanja, finansijske i materijalno-tehničke podrške i drugih oblika pomoći zemljama regiona.
U obraćanju na sastanku šefova vlada zemalja Centralnoevropske inicijative (CEI) u Budvi Tegeltija istakao da su evropske integracije strateško opredjeljenje BiH i po ovom pitanju postoji širok društveni i politički konsenzus, možda najširi po bilo kom pitanju u BiH.
Tegeltija je napomenuo da je na samitu u oktobru na Brdu kod Kranja usvojena deklaracija podrške evropskoj perspektivi zapadnog Balkana, iako nije u okviru zemalja članica konkretnije definisan vremenski okvir za pristupanje regiona u članstvo EU zbog čega opada entuzijazam i povjerenje u proces proširenja.
– Jasno nam je svima da je EU zaokupljena svojim unutrašnjim procesima i da proširenje nije u najužem krugu prioriteta. Na ovom samitu su prisutne one zemlje koje najšire zagovaraju pristupanje zemalja zapadnog Balkana EU. Mjesto BiH i zemalja zapadnog Balkana u evropskoj porodici i stabilan Balkan je obostrani interes – rekao je Tegeltija.
On je istakao da je veoma bitno vratiti obostrano povjerenje između EU i regiona i održati kredibilnost procesa proširenja, a posebno prekinuti politiku dvostrukih standarda EU po principu – ispunjavanje uslova, a onda nametanje dodatnih.
– Uslove za pristupanje neophodno je staviti u realne okvire – rekao je Tegeltija.
Predsjedavajući Savjeta ministara rekao je da u kontekstu ekonomskog oporavka i približavanja regiona EU poseban značaj ima regionalno ekonomsko povezivanje i ekonomski investicioni plan za zapadni Balkan, koji ima ogroman potencijal za smanjenje jaza u privrednom razvoju između zemalja zapadnog Balkana i EU.
– U svrhu unapređenja svakodnevnog života građana u fokus je neophodno staviti povezanost naših ekonomija i olakšavanje regionalne mobilnosti – rekao je on.
Tegeltija je naglasio značaj i opredijeljenost za produbljivanje regionalne saradnje i rješavanje svih otvorenih pitanja od zajedničkog interesa između ostalog i po pitanju razvoja infrastrukture, socijalnih i ekonomskih pitanja, borbe protiv organizovanog kriminala, bezbjednosti i jačanja svakog vida saradnje, jer otvara prostor za ubrzan razvoj, modernizaciju, jačanje i konkurentnost.
– BiH pridaje veliki značaj implementaciji ciljeva Agende održivog razvoja 2030 UN, a početkom 2021. usvojila je okvir za sprovođenje ciljeva iz ovog dokumenta. Regionalni pristup implementacije agende održivog razvoja je od najvećeg značaja – rekao je Tegeltija.
On ističe da se mnogi aspekti finansiranja društava radi implementacije ove agende u regionu mogu primijeniti na sličan način, da se najbolja praksa i naučene lekcije u najvećem broju slučajeva u zemljama regiona mogu relativno lako primijeniti, uzimajući u obzir sličnost kultura, mentaliteta, strukture društva, zajedničke istorije…
– Prekogranična saradnja trebala bi konstantno biti unapređivana. Pojedini regionalni projekti, pogotovo u oblasti infrastrukture, mogli bi napraviti veliki skok naprijed prema dostizanju ciljeva održivog razvoja. Mišljenja smo da bi CEI trebalo da proširi svoje aktivnosti i vidljivost u pogledu razvoja Agende 2030 koristeći svoje veliko iskustvo u regionalnoj saradnji koje traje više od 30 godina – ističe Tegeltija.
On je dodao da je potrebno uspostaviti simbolične nagrade i sertifikate za najbolje, čime bi se rezultati pokazali vidljivijim i drugima u okruženju.
Kada je u pitanju povećanje otpornosti u socio-ekonomskim oblastima i zdravstvu u vezi sa oporavkom od kovida 19, on je rekao da je pandemija pokazala da nijedan sistem nije dovoljno pripremljen da u potpunosti predvidi razmjere opasnosti po javno zdravlje i da minimizira njene negativne efekte na društvo.
– Pandemija je pokazala jedan od ključnih nedostataka sistem efikasne koordinacije u procesu upravljanja krizama, kako unutar samih zemalja, tako i na regionalnom nivou. Dobra i loša praksa stečena u skoro dvogodišnjoj borbi protiv pandemije, čiji se kraj, nažalost, još ne vidi, govori nam da posvećenost daljem jačanju zdravstvenih kapaciteta mora biti visoko na listi prioriteta svih zemalja – rekao je Tegeltija.
On ističe da je za BiH saradnja u okviru zemalja CEI veoma važna jer pruža platformu za razmjenu iskustava i najboljih praksi u dostizanju evropskih standarda između zemalja država članica EU i zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo, što u velikoj mjeri olakšava proces tranzicije.
– BiH podržava namjere CEI i Regionalne kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu da uspostave zajednički tehnički komitet koji bi činili predstavnici svih država članica CEI u okviru trogodišnjeg integrisanog zajedničkog akcionog plana koji će biti konzistentan sa akcionim planom CEI 2021. i 2023. i evropskim programom rada SZO 2020-2025. – rekao je Tegeltija.
On je pohvalio je crnogorsko predsjedavanje CEI, koje će ostati upamćeno po veoma teškim okolnostima izazvanim pandemijom kovida 19, ali koje je bilo i uspješno.
Tegeltija je pohvalio i rad Izvršnog sekretarijata CEI, te čestitao Bugarskoj preuzimanje predsjedavanja CEI od početka naredne godine.
BiH opredijeljena za Mapu puta za zdravlje i blagostanje na zapadnom Balkanu
BiH je apsolutno opredijeljena za Mapu puta za zdravlje i blagostanje na zapadnom Balkanu do 2025. godine i biće posvećena realizaciji ključnih ciljeva iz tog dokumenta, rekao je predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija u Budvi, gdje se održava Samit šefova vlada Centralnoevropske inicijative.
On je na sastanku povodom usvajanja zajedničke izjave podrške Mapi puta podsjetio da Ustavom BiH nadležnost u oblasti zdravstva pripada entitetima BiH, a uloga Savjeta ministara je koordinirajuća između entitetskih ministarstava zdravlja.
Tegeltija je naveo da su entitetska ministarstva zdravlja dala saglasnosti na prihvatanje ovog dokumenta, što predstavlja njihov rad u koordinaciji sa Kancelarijom Svjetske zdravstvene organizacije u BiH.
– Realizacija zajedničkih ciljeva iz Mape puta za zdravlje i blagostanje na zapadnom Balkanu od 2021. do 2025. godine poslužiće kao direktan akcelerator za napredak u realizaciji definisanih prioriteta zemalja Centralnoevropske inicijative, uključujući i BiH i ubrzanje djelovanja prema postojećim strateškim okvirima, uključujući napredak, odnosno ciljeve održivog razvoja u navedenom periodu – naveo je on.
Tegeltija je dodao da su prioriteti zdravstvenih vlasti u BiH definisani u Mapi puta za zdravlje i blagostanje koje se zasniva na evropskom programu rada 2020-2025. pod nazivom Zajednička akcija za bolje zdravlje, a odnosi se na napredak i obezbjeđivanje univerzalnih pokrivenosti zdravstvenom zaštitom, zaštita zdravlja u vanrednim situacijama, promocija zdravlja i blagostanja.
S obzirom na složen administrativni okvir u oblasti zdravstva u BiH, kako je naveo Tegeltija, reforme u oblasti zdravstvenog sistema biće takođe usmjerene na poboljšanje finansijskog upravljanja i osiguranje finansijske održivosti zdravstvenog sistema u BiH.
Tegeltija je istakao da reforme treba iskoristiti da se dobije razvijenija primarna zdravstvena zaštita, orijentisana na zajednicu i implementirani model porodične medicine.
– Svjesni smo da su za oporavak zdravstvenog sektora, ali i ostalih sektora u BiH, od posljedica pandemije kovid 19 potrebna znatna dodatna ulaganja čiji će efekti biti vidljivi tek na duži vremenski period. Borimo se i čekamo da pobijedimo kovid 19, prelazimo iz jedne faze u drugu, ali vrlo važno će biti da analiziramo sve dobro, ali i ono loše što smo uradili tokom borbe protiv kovida 19 – istakao je predsjedavajući Savjeta ministara.
Tegeltija je podsjetio na „naše loše lekcije, pogotovo sa početka borbe sa virusom korona za nabavku opreme i sanitetskog materijala i vrlo čudno ponašanje najmoćnijih, koji su nama sa ovog prostora, manje razvijenim zemljama uskraćivali da i za novac dođemo do tih sredstava“, kao i prilikom nabavke vakcina koje su mnogima bile nedostupne.
– A danas veliki broj zemalja zapadnog Balkana susreće se sa problemom kako da uništi vakcine kojima je istekao rok upotrebe. Sve su to lekcije koje se moraju dobro analizirati, da se se u nekom sljedećem procesu ne bi ponovile – dodao je on.
On je rekao da je pitanje kako dalje pripremiti zdravstveni sektor, te naveo da su neke zemlje gradile potpuno nove kapacitete, dok neke nisu imale novaca i morale su da preraspodijele postojeće zdravstvene kapacitete za borbu protiv kovida 19.
Tegeltija je pozvao Svjetsku zdravstvenu organizaciju i sve ljude koji se bave zdravstvenim sektorom da dobro analiziraju finansijsku poziciju zdravstvenog sektora, kojem su potrebne finansije.
– Ali finansije su potrebne i mnogim sektorima u našim zemljama čiji su resursi potrošeni za zdravlje ljudi. Svjesni smo da je u ovom trenutku najvažnija borba za zdravlje, ne postoji ništa važnije, ali moramo poslije završetka ove pandemije nadoknaditi taj dio sredstava koji smo preusmjerili iz našeg razvoja da bi obezbijedili zaštitu zdravlja ljudi – zaključio je Tegeltija.
