Struka saglasna: U predmetu protiv Dodika nema zakona, zbog čega ne može biti ni načela hitnosti

42
Foto: Siniša Pašalić/Ringier

Jedanaest dana trebalo je Sudu BiH da nakon izjašnjenja o krivici zakaže glavni pretres u montiranom procesu koji se vodi protiv predsjednika Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora „Službenog glasnika“ Miloša Lukića.

Pravnici kažu – ako se uzme u obzir kojom je brzinom u prošlosti djelovalo pravosuđe BiH, to je prebrzo, ali ako pogledamo protiv koga se vodi proces i od koga je kreiran, brzina postupanja je očekivana.

Sunčevoj svjetlosti potrebno je osam minuta da stigne do Zemlje. To je i brzina kojom je optužnica protiv Dodika i Lukića prvo podigunuta, a zatim i potvrđena. Vrijeme od izjašnjavanje pred sudijama pa do zakazivanja glavnog pretresa može se porediti upravo sa brzinom svjetlosti. I to u pravosuđu BiH kojem su potrebne godine, pa i decenije, da djeluje u određenim postupcima protiv Bošnjaka optuženih za ratne zločine.

Sve to jasno ukazuje da se ovaj, nazovi, „pravosudni igrokaz“ izvodi pod velikim pritiskom, kaže profesor ustavnog prava Radomir Lukić.

– Tako to biva kada se radi o insceniranim procesima. Kad se radi o karikaturi od suda i sudskog postupka i sve to svjedoči o tome da je presuda zaista već unaprijed napisana tamo gdje je napisan i ovaj navodni zakon, koji ne može da bude zakon nego volja gospodina Šmita, koju ne može da nametne nikome u BiH kao zakon – kaže Lukić.

Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, čak ni visokim predstavnicima, a kamoli nelegitimnom Kristijanu Šmitu, nije data mogućnost donošenja zakona. To je isključivo u nadležnosti Parlamentarne skupštine – jasni su pravnici. Kada je prvi korak pogrešan, o svim narednim suvišno je raspravljati.

– Čak i da jeste ovo krivični postupak prema nekom postojećem zakonu, a to nije, čak i da jeste na ovaj način se ne bi mogao zakazivati glavni pretres, prosto jer ovdje načelo hitnosti mora da ustupi mjesto načelu zakonitosti. A pošto niti zakona ima, niti može biti načela hitnosti, ovo opet napominjem je jedna velika bruka i sramota sve i jednog, nazovi, pravnika, koji je postupao u tom fingiranom procesu – istakao je Dimitrije Ćeranić, prodekan za naučno-istraživački rad Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Goran Marković, dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, ističe da kratki rokovi u krivičnom postupku nisu primjereni.

– Nisu poželjni, jer oni dovode u pitanje objektivnost da tako kažem, onih lica koja su optužena u tom postupku i koja mogu, odnosno ne mogu da na odgovorajući način pripreme svoju odbranu – dodaje on.

I ništa to ne treba da čudi, smatra zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Staša Košarac. Maligni uticaj američke ambasade, predvođene Marfijem, nastavak je politike Zapada protiv Srpske, ali i protiv Dejtonskog mirovnog sporazuma. Meta je, smatra Košarac, imovina Republike Srpske.

– Upravo Marfi i njegovi sljedbenici urušavaju Dejtonski sporazum i da upravo traže neku vrstu antidejtonskih rješenja kako bi mogli da modeliraju Republikom Srpskom. Smetnja takvom modeliranju je Milorad Dodik. I iz tog razloga sva negativna energija, sva prljava energija je usmjerena protiv Milorada Dodika, institucija Republike Srpske – rekao je Košarac.

Sud i Tužilaštvo BiH konačno su skinuli masku pravosudnih institucija i ogolili lik inkvizicije, koja, po nalogu zapadnih nalogodavaca, žuri da ostvari višedecenijski plan. A to je, kaže politički analitičar Dragomir Anđelković – zaustaviti Republiku Srpsku u slobodnom političkom djelovanju.

– Sada se lome stvari. Ili će Republika Srpska biti u skladu sa Dejtonom, država koja je slobodna i koja oličava interese srpskog naroda ili će je slomiti. Ako sada popustimo nećemo moći poslije da ispravimo greške. Zato mislim da Srpska i Srbija moraju da budu apsolutno nepokolebljive u odbrani, ne Dodika, već prava Srpske da donosi samostalne odluke – naglasio je Anđelković.

Nema sumnje da će buduće generacije pravnika na fakultetima izučavati slučaj Dodik-Lukić kao fenomen apsurdnosti i primjer protivpravnog djelovanja pravnih institucija. Ali to je BiH. I kako davno reče srpski pravnik Valtazar Bogišić: Što se grbo rodi – vrijeme ne ispravi!