…kojeg se sistematski pretvara u politički sistem. Mimo Dejtonskog sporazuma i njegovog ustava. Stoga, Sarajevo, opet, obmanjuje javnost.
Oni proteste protiv odluka Ustavnog suda, protiv nameta OHR-a… i zahtjeve Hrvata za regularnim nacionalnim izborom hrvatskog člana Predsjedništva proglašavju ucjenama, ultimatumima i napadom na BiH. Na državu, kako joj oni tepaju.
Nu.
– Ujedinjeno djelovanje Srba i Hrvata dovoljan je znak da je proces otišao predaleko. To je veoma čudna suradnja i za prostor bivše SFRJ i za BiH. Mada je, tokom rata, bilo određenih poteza međusobnog pomaganja i razumijevanja.
– Eliminacija Hrvata iz Predsjedništva BiH, u toliko mandata, ima razmjere nacizma na nivou najviših političkih institucija BiH. To je, istovremeno, eliminacija i građana, pojma kojeg toliko vole sarajčadoraši da koriste za hrišćane. Jer, kada se pogleda kretanje Komšićevih birača, po igralištu, nema tragova na hrvatskim područjima.
– Mostar slučaj i izbor Hrvata u Predsjedništvo BiH, ne treba odvajati. To je ista, protivhrvatska permanentna ofanziva.
– Djelovanje Ustavnog suda BiH, nikad nije bilo ustavno. Strane sudije su tu instalirane po osnovu Dejtonskog sporazuma, ali ne trajno, i ne da budu strelica nacionalnog preglasavanja. Sada se Ustavni sud javio kao zamjena za OHR. I OHR je zabranjivao promet zemljišta. To sada nastavlja Ustavni sud. Čime se legitimiše kao novi izvođač unitarizma u BiH.
Dakle.
– Ustavni sud i Izborni zakon su dva generatora i instrumenta unitarizma u BiH. Dva legalna rušitelja Dejtona i Ustava BiH. Dva punkta koja daleko nadmašuju razliku između normativnog i stvarnog, koja je prisutna u svakom političkom sistemu.
– Sarajčadorski unitarizam je usmjeren ne na teritoriju i politički sistem, već protiv Srba i Hrvata. Unitarizam treba razlikovati od centralizma.
– Stoga je potpuno prirodno objedinjavanje hrišćanstva u BiH, makar i naizgled, na banalnim političkim temama. Koje su, u ovom slučaju egzistencijalne teme, teme opstanka.
Jasno je da niko neće preko noći pristati na ukidanje ta dva generatora. Koji rade decenijama. Uz minimalne troškove a uz veliku zaradu.
Ali.
Tema je pred vratima. Tema je ogoljena. Tema US i Izbornog zakona, više se ne može ignorisati. Igrnorisanje, koje potcjenjivački lansira Saraj Čador, radi protiv BiH.
BiH je raspadnuta, odavno, ali formlano to ne može da ide tako brzo. Osim u slučaju nekog evropskog rata.
Stoga tako treba i gledati na cijeli ovaj proces.
Srbi i Hrvati moraju da budu nacionalno i politički, odlučni i strpljivi. I da se nikad ne povlače. Osim, ponekad, da se, taktički, prićute.
Autor: Rajko Vasić