Višković: Građani Srpske u bolnicama u Srbiji biće tretirani kao domaći pacijenti

31
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Građani Srpske će od naredne godine u bolnicama i kliničkim centrima Srbije biti tretirani kao domaći pacijenti, čime će se stvoriti značajne uštede u našem zdravstvenom sistemu.

Izjavio je ovo u intervjuu za Srpskainfo premijer Republike Srpske Radovan Višković, ističući da Vlada ovih dana završava izmirenje obaveza prema zdravstvenom sistemu Srbije.

– Nakon toga će fondovi zdravstvenih osiguranja Srpske i Srbije potpisati sporazum koji će omogućiti našim građanima da prilikom liječenja u tamošnjim zdravstvenim ustanovama budu tretirani kao domaći pacijenti. To znači da će zdravstvene usluge, koje budu pružane našim građanima u Srbiji, biti za 30 do 50 odsto jeftinije nego što je to bio slučaj do sada – naveo je Višković.

Koju biste ocjenu dali sebi za prvu godinu rada Vlade Srpske?

Ne bih davao sebi ocjenu, niti Vladi Srpske. Neka to učine naši socijalni partneri, privrednici i građani. Moj princip rada je da mnogo ne obećavam i ne pričam, već da što više radim.

Da li ste u ispunili sve što ste sebi zacrtali na početku 2019. ili smatrate da ste mogli i više?

Uvijek se može i treba više, to je nešto što stalno ponavljam. Međutim, ako pogledamo unazad u proteklih godinu dana mislim da smo napravili dobre rezultate. Sama činjenica da smo imali rebalans budžeta koji je za 60,6 miliona KM veći od prvobitno usvojenog budžeta, dobar je pokazatelj našeg rada. Pored toga, statistički podaci pokazuju da imamo najveći broj zaposlenih u Srpskoj i najveću pokrivenost uvoza izvoza od kada se taj podatak mjeri kod nas. Takođe, prosječna plata je porasla i sustigla onu u FBiH. Ova Vlada je povećavala plate i pravila benefite i podsticaje privredi, te uredno servisirala sve obaveze. Budžet je stabilan i likvidan.

Ono što treba podsjetiti jeste činjenica da smo imali problem oko raspodjele prihoda od PDV, čime je Srpska u ovoj godini oštećena za nekih 35 miliona KM. Da smo imali taj novac, tada bi rebalans budžeta u ovoj godini bio uvećan za skoro 100 miliona KM.

Treba napomenuti da je u ovoj godini došlo i do povećanja stranih investicija u Srpsku. Mnoge strane kompanije žele da presele svoje pogone ovdje i da rade u Srpskoj. U narednom periodu imaćemo razgovor sa jednim ozbiljnim investitorom iz Austrije koji želi da preseli svoju proizvodnju iz Poljske u Laktaše. Već imamo neke privredne subjekte koji su preselili u Srpsku svoje pogone iz Poljske, Hrvatske, Rumunije i slično.

Moglo se više, naravno, ali treba cijeniti i okolnosti. Tako treba imati u vidu da u proteklih 12 mjeseci nije bila formirana vlast na nivou BiH, što je dovelo do određenog zastoja nekih projekata koje smo planirali u ovoj godini. Primjera radi, više od deset mjeseci se čeka da se u Parlamentarnoj skupštini BiH verifikuje kreditno zaduženje za izgradnju autoputa na koridoru 5c u vrijednosti od 150 miliona evra. Da je to išlo nekim svojim tokom, danas bi imali uvedenog izvođača na toj dionici.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Šta smatrate najvećim uspjehom u ovoj godini?

Planirali smo budžet za narednu godinu uvećan za 168 miliona KM u odnosu na ovu godinu. To se nikada ranije nije desilo. To je omogućilo da rastu plate, penzije i druga davanja, te da se podrže sva ona pitanja o kojima smo ranije govorili. Sve ono što sam rekao u ekspozeu i što smo napravili u planu rada Vlade za 2019. godinu mi smo realizovali ili započeli realizaciju u preko 80 odsto. Ostatak nismo mogli zbog neformiranja vlasti na nivou BiH i FBiH.

Od onoga što smo realizovali mogu da izdvojim činjenicu da povećavamo iznos za podsticaj za poljoprivredu, porodicama sa troje i više djece dajemo besplatne udžbenike od 2. do 9. razreda. Sa Savezom opština i gradova Srpske dajemo socijalno ugroženoj djeci besplatne udžbenike, svim redovnim studentima biće omogućeno besplatno školovanje, a kroz budžet ćemo obezbijediti i milion maraka za vrhunske sportiste. Takođe, uveli smo i kreditnu liniju za mlade do 35 godina za njihovo samozapošljavanje i slično.

Šta će biti prioriteti rada Vlade Srpske u narednoj godini?

Na samom početku našeg rada smo vrlo jasno rekli šta nam je fokus, odnosno detektovali smo pet ključnih problema u Srpskoj. To su nekonkurentna i neproduktivna privreda, neodrživ zdravstveni sistem, problemi u javnom sektoru, demografska pitanja i obrazovni sistem neprilagođen potrebama tržišta rada. Na tih pet problema odgovorili smo sa sedam mjera Vlade sa kojima smo krenuli u realizaciju u ovoj godini. To su konkurentna i produktivna privreda s ciljem povećanja plata, održiv zdravstveni sistem, efikasan javni sektor, prilagođavanje obrazovanja potrebama tržištu rada, demografska politika, evropske integracije, međunarodna i regionalna saradnja i digitalna ekonomija.

Međutim, ne može neko očekivati da se ovih sedam mjera riješi u godini dana ili par mjeseci. Ovo su sistemske i dugoročne mjere. Bitno da se krene sa mrtve tačke i da Vlada ima iskrenu namjeru da se uhvati u koštac s tim problemima.

Sindikalci imaju primjedbe na rad Vlade, jer smatraju da je previše blagonaklona prema poslodavcima i da im previše izlazi u susret. Da li je to baš tako?

Poštujem njihov stav, ali da nismo imali dobru saradnju i sa poslovnom zajednicom vjerujem da ne bi mogli ostvariti ove rezultate koje smo ostvarili. Moja blagonaklonost prema poslovnoj zajednici nije bila u smislu urušavanja budžeta ili umanjenja prava radnika već na povećavanju plata i zaposlenosti, a time i ostanak naših ljudi u Srpskoj. Razumijem stav Saveza sindikata Republike Srpske. Oni su donekle u pravu sa tom svojom tezom, jer vjerovatno njom žele poručiti poslodavcima: „dajte i vi još malo više prema svojim zaposlenima jer ste od Vlade dobili dovoljno“. Tu se u nekom dijelu mogu složiti s njima.

Još jedna od primjedbi sindikalaca je što se još nije krenulo u „žestoku borbu protiv sive ekonomije i pojačan rad kontrolnih organa“. Zbog čega je to tako?

Prihvatam taj komentar uz jednu opasku. Došlo je do kadrovskih promjena u samom Inspektoratu RS, dok je u parlamentu Srpske ove godine bio Nacrt zakona o inspekcijama, koji bi se sljedeće godine trebao naći pred poslanicima u prijedlogu. U tom zakonu se mijenjaju neke stvari i pooštravaju. Želio sam da se taj zakon donese i počne primjenjivati od januara naredne godine, ali sam uvažio zahtjeve da se o njemu prethodno vodi široka rasprava i uvaže sve primjedbe poslovne zajednice, sindikata, Inspektorata i ljudi iz struke, kako bi bio provodiv na terenu i dao dobre rezultate. To je razlog zašto imamo malo kašnjenja. U našem planu za 2020. godinu, pored tog zakona, još jedna mjera koju planiramo u cilju smanjivanja sive zone jeste ulazak u novi sistem fiskalizacije. Novi sistem će omogućiti da Poreska uprava Republike Srpske dobija podatke o svakom računu pojedinačno u trenutku kada se obavlja plaćanje. Novi sistem fiskalizacije će biti zaštićen i u njega niko neće moći da ubacuje svoje sisteme i tako izbjegava plaćanje obaveza. Time će biti značajno smanjena siva zona. Isto tako, nastojaćemo da u narednoj godini što više prodajnih mjesta i privrednih subjekata bude podvedeno pod kartični način poslovanja, što će omogućiti veći i bolji uvid u promet koji ostvaruju.

Nije nama namjera da se obračunavamo sa bilo kim već želimo da dovedemo sve naše privrednike u isti status. Kada ih dovedemo u isti status imaćemo prostora da idemo sa mjerama rasterećenja.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Sindikat zdravstva Republike Srpske smatra da su medicinari u ovoj godini bili zapostavljeni. Kako komentarišete ove ocjene?

Zdravstveni radnici su od 1. oktobra dobili povećanje cijene rada sa 135 na 145 KM, što znači rast plata od nekih sedam odsto. Razgovarali smo i o prekovremenom radu, noćnom radu, dežurstvima i tome da napokon odvojimo rad od nerada ili, bolje rečeno, da platimo rad. Moj stav je da ne trebaju svi u zdravstvenom sektoru da budu plaćeni jednako. Da li je realno da svi imaju istu platu? Nije. Ne mogu, na primjer, svi doktori biti isto plaćeni, već trebaju biti plaćeni po učinku.

Da li je logično da neko ko u toku mjeseca ima 100 operacija na kraju bude plaćen isto kao onaj što je imao 20 operacija? Nije. Mislim da treba stimulisati ljude za njihov rad i ne stavljati ih sve u istu ravan.

Pacijenti su najbolje mjerilo nečijeg rada. Imate u porodičnoj medicini u istom domu zdravlja, na primjer, slučajeve da je kod jednog doktora registrovano 2.500 pacijenata, a kod drugog 700. Ne mogu ta dva doktora imati istu platu. Ako u svakoj sferi društva idemo na to da platimo rad, kvalitet i struku, onda je krajnje vrijeme da i ovdje počnemo razmišljati na taj način. Vjerujem da bi se s tim složili i mnogi medicinari. Volio bih da otvorimo raspravu o toj temi u koju će se uključiti ne samo predstavnici sindikata, već i svi zdravstveni radnici.

Ne može se reći da ne ulažemo u zdravstveni sektor. Imamo novo krilo bolnice u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, zatim nove bolnice u Bijeljini i Istočnom Sarajevu, a renovira se i bolnica u Foči, te dograđuje bolnica u Zvorniku i gradi nova u Doboju. Sve su to predispozicije da zdravstveni radnici imaju bolje uslove, noviju opremu, savremeniju aparaturu i da mogu na bolji, brži i kvalitetniji način dati zdravstvenu uslugu našim građanima.

Ostaje da u narednom periodu riješimo i pitanje povećanja njihovih plata. Ne volim biti populistički premijer, pa reći “mi ćemo povećati plate 20 odsto”, a kada dođe isplata da nema para. Kada se stvori prostor za neko povećanje penzija ili plata, mi ćemo povećavati.

Jefitniji lijekovi

Nakon što se formira novi Savjet ministara BiH radićemo na tome da preko Agencije za lijekove omogućimo građanima da kupuju lijekove po znatno jeftinijim cijenama nego danas. Imamo ponudu ruskih lijekova iz Sankt Peterburga, koji su nekoliko puta jeftiniji od ovih koje imamo sada u ponudi u BiH. Svjesni smo činjenice da imaju jaki lobiji, koji do sada baš i nisu dozvoljavali smanjenje cijena i uvoz drugih lijekova, rekao je Višković.

Opozicija uvijek kritikuje

Opozicija je kritikovala to što se Prijedlog budžeta Srpske za 2020. u parlamentu donosi po hitnom postupku. Zašto se donosi po hitnom postupku?

Opozicija je opozicija, oni uvijek kritikuju. Ne bi oni mogli promijeniti ništa u tom budžetu ni da im je bio dostupan prije dva mjeseca, jer pozicija donosi budžet. Prije donošenja budžeta razgovarao sam sa socijalnim partnerima, ljudima iz skupštinske većine, odnosno svim budžetskim korisnicima. Na kraju krajeva, i opozicija je imala mogućnost da vidi prijedlog budžeta i ekonomsku politiku deset dana prije sjednice NSRS.

Uvažili smo sve zahtjeve budžetskih korisnika u skladu sa našim mogućnostima. Ondje gdje nismo mogli da izađemo u susret dali smo obrazloženje zašto to ne možemo. Ne vidim da bi se nešto značajno moglo promijeniti da je dato i mnogo više vremena za taj prijedlog budžeta. Kada se kreira budžet i mjere ekonomske politike onda imate sto ljudi sa sto različitih mišljenja kako bi nešto trebalo raditi. Ne može ni tako. Šta bi na kraju dobili? Milion želja i zahtjeva, koje bi na kraju neko morao upakovati u realno stanje i opet bi došli na isto.