Ruski predsjednik Vladimir Putin pristao je da se evropski predstavnici uključe u narednu rundu mirovnih pregovora o Ukrajini, izjavio je američki izaslanik Stiv Vitkof poslije sastanka u Kremlju. Ipak, Moskva još nije potvrdila takav dogovor, a Putin je poručio Vašingtonu da bi njegovi evropski saveznici najpre trebalo da odluče da li žele mir ili nastavak sukoba.
– Evropljani će se pridružiti na sljedećem sastanku, što smatramo veoma važnim trenutkom, jer su oni naši partneri i važno nam je da učestvuju – rekao je Vitkof.
Tokom susreta u Kremlju, Kušner je rekao Putinu da je Vašington primijetio „veliku promjenu“ u stavovima Evropljana i izrazio uvjerenje da njihovo uključivanje neće usporiti mirovni proces.
Putin je, međutim, podsjetio da Rusija nikada nije odbijala dijalog sa Evropom.
– Što se tiče Evropljana, mi nikada nismo bili protiv dijaloga sa Evropom i nikada nismo prekidali taj dijalog. Oni su ti koji su prekinuli dijalog sa Ruskom Federacijom – poručio je ruski predsjednik.
Upozorio je i da bi eventualno raspoređivanje zapadnih vojnika u Ukrajini nakon postizanja mirovnog sporazuma Moskva smatrala pretnjom sopstvenoj bezbjednosti, što bi moglo da dovede do obnavljanja sukoba.
– Veoma bismo želeli da vi, gospodo, i američka administracija u cjelini, sarađujete sa svojim evropskim saveznicima kako bi oni konačno odlučili šta žele: mir ili rat u Ukrajini – rekao je Putin.
Pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov nije potvrdio da će Evropljani učestvovati u narednoj rundi pregovora, ocijenivši da njihov sadašnji pristup Ukrajini predstavlja „recept za beskonačni rat“.
Poslije razgovora sa Putinom, Vitkof i Kušner otputovali su u Dablin, gdje su se sastali sa Vladimirom Zelenskim. Šef kijevskog režima je pozdravio mogućnost učešća Evrope i izrazio nadu da će naredni pregovori biti posvećeni prekidu vatre i deeskalaciji sukoba.
– Važno je da se sve deblokira. Dogovorili smo se da radimo na dnevnom redu koji bi obuhvatio neku vrstu deeskalacije i određene oblike prekida vatre – rekao je Zelenski.
On je, međutim, ocijenio kao „pomalo čudan“ pristup Vašingtona koji podrazumijeva razgovore sa Moskvom o novom evropskom bezbjednosnom poretku.
Zelenski se požalio i na ograničenja u radu američkog satelitskog komunikacionog sistema „Staršild“, vojne verzije „Starlinka“, koja, prema njegovim riječima, pogađaju čitavu liniju fronta.
U međuvremenu, Putin je američkim izaslanicima predložio zajedničku rusko-ukrajinsku humanitarnu misiju u Konstantinovki. Prema riječima ruskog predsjednika, u gradu se nalazi između 400 i 500 civila, a ruskim snagama bilo bi potrebno pet dana da očiste okolinu od mina kako bi se omogućila evakuacija stanovništva i dopremanje pomoći.
Putin je naveo da bi takva misija, pored humanitarnog značaja, omogućila i da se utvrdi ko zaista kontroliše grad.
Takođe, ruski predsjednik je poručio da bi jedina relevantna linija razgraničenja sa Ukrajinom trebalo da bude ono što Moskva smatra svojom državnom granicom, čime je ukazao da ne odustaje od teritorijalnih zahtjeva.
Moskva istovremeno insistira da budući mirovni sporazum mora da obuhvati i pitanja evropske bezbjednosti, dok Vašington nastoji da postigne sveobuhvatan dogovor o prekidu vatre, bezbjednosnim garancijama i teritorijama.
