Vlada Srpske utvrdila Nacrt Programa javnih investicija za period 2024-2026. godina

26
Foto: Vlada Republike Srpske/Twitter

Vlada Republike Srpske utvrdila je danas Nacrt Programa javnih investicija Republike Srpske za period 2024-2026. godina. Usvajanje ovog evidencionog dokumenta planirano je Zakonom o budžetskom sistemu Republike Srpske.

U periodu 2024-2026. godina u Republici Srpskoj ugovorene su investicije u iznosu od 2,5 milijarde KM (dvije milijarde, 548 miliona) i radi se o projektima u implementaciji. Kao prioritetne potrebe bez obezbijeđenih izvora finansiranja, posmatrajući do najviše sedam najprioritetnijih projekata, iskazane su dodatne investicije u iznosu od 3,3 milijarde KM od čega su u periodu 2024-2026. planirana ulaganja od 2,3 milijarde KM.

Analiza sektorske strukture pokazuje da su najveće investicije u sektore energetike, saobraćaja, zdravstva i poljoprivrede (95,27 odsto ukupnih investicija).

Od prioritetnih projekata bez obezbijeđenih izvora finansiranja (posmatrajući do sedam najprioritetnijih projekata i planirana ulaganja u periodu 2024-2026. godina) finansijski najzahtjevniji projekti su iz oblasti energetike – 998,9 miliona KM ili 20,01 odsto i zdravstva – 219,7 miliona KM ili 9,65 odsto.

Opštine i gradovi su prijavile ukupno 121 projekat u implementaciji čija ukupna vrijednost ulaganja u periodu 2024-2026. godina iznosi 55,59 miliona KM, te ukupno 314 projekata bez obezbijeđenih izvora finansiranja (kandidovani projekti), čija ukupna vrijednost iznosi 916,4 miliona KM) od čega je predmet analize bilo 238 projekata koje su jedinice lokalne samouprave rangirale od 1 (najprioritetniji projekat) do maksimalno 7, čija ukupna vrijednost iznosi 682,7 miliona KM (od čega planirana ulaganja u periodu 2024-2026. godina iznose 487,4 miliona KM).

Vlada Republike Srpske usvojila je i Godišnji izvještaj o dodijeljenoj državnoj pomoći u Republici Srpskoj u 2022. godini, koji je sačinjen u skladu sa pravilima i metodologijom Evropske unije na osnovu podataka dobijenih od davalaca državne pomoći. Prema ovom dokumentu, u 2022. godini je evidentirana ukupno dodijeljena državna pomoć u apsolutnom iznosu 185,1 milion KM.

Pomoć sektoru industrije i usluga i poljoprivrede u 2022. godini ukupno je iznosila 147,1 milion KM od čega se na sektor poljoprivrede odnosi 113 miliona, a na sektor industrije i usluga 34,1 milion KM (državna pomoć za zapošljavanje).
„De minimis“ pomoć je u 2022. godini iznosila 21,9 miliona KM, od čega je u vidu subvencija i podsticaja dodijeljeno 76,10 odsto, u vidu grantova 23,38 odsto i u vidu subvencija kamate 0,52 odsto.

Vlada Republike Srpske dodijelila je „de minimis“ pomoć u iznosu od 18,1 milion KM od čega najveći dio čine podsticaji privrednim subjektima za direktna ulaganja, podsticaji za mala i srednja preduzeća, kao i podrška unapređenju privrednih aktivnosti i poboljšanja poslovanja privrednih društava.

Jedinice lokalne samouprave dodijelile su u 2022. godini 3,8 miliona KM „de minimis“ pomoći.

Pomoć za usluge od opšteg ekonomskog interesa u 2022. godini iznosila je 16 miliona KM, od čega je u vidu subvencija i podsticaja dodijeljeno 71,47 odsto, u vidu grantova 22,42 odsto a u vidu preuzimanja duga 6,11 odsto pomoći. Pomoć za usluge od opšteg ekonomskog interesa u 2022. godini dodijeljivalo je Ministarstvo saobraćaja i veza – pomoć data preduzeću „Aerodromi Republike Srpske“ a.d. Banjaluka i JP „Pošte Srpske“, gradovi Bijeljina, Gradiška, Istočno Sarajevo, Laktaši, Doboj, Prijedor i Trebinje te opštine Brod, Gacko, Istočno Novo Sarajevo, Kalinovik, Kneževo, Kotor Varoš, Milići, Mrkonjić Grad, Novi Grad, Nevesinje, Osmaci, Pale, Petrovac, Ribnik, Sokolac, Han Pijesak, Čelinac i Šipovo. U okviru ove pomoći dodijeljena su sredstava privrednim subjektima koji obavljaju usluge javnog prevoza putnika, komunalne usluge i sl.

Vlada Republike Srpske svake godine prilikom usvajanja Godišnjeg izvještaja o dodijeljenoj državnoj pomoći u Republici Srpskoj za prethodnu godinu donosi zaključak kojim obavezuje ministarstva da striktno poštuju i prate pravila o državnoj pomoći u procesima donošenja pravnih akata kojim se ista dodjeljuje i nalaže ministarstvima i nadležnim institucijama da intenziviraju aktivnosti usklađivanja programa/šema državnih pomoći sa zakonom i pravilima o državnoj pomoći, a u cilju ispunjavanja obaveza koje proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji.

Vlada Republike Srpske danas je usvojila dvije odluke o emisiji obveznica Republike Srpske javnom ponudom, u skladu sa Odlukom o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2023. godinu i u okvirima Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske.

Riječ je o planiranom zaduženju, u skladu sa ranije donesenim dokumentima i Budžetom za 2023. godinu.
Prema usvojenoj Odluci o 59. emisiji obveznica Republike Srpske planirano je da se emituje 30.000 obveznica nominalne vrijednosti 1.000 KM, sa rokom dospijeća od sedam godina i kamatnom stopom od 6,1 odsto godišnje. Ova emisija obveznica je vezana za valutnu klauzulu evro.

Glavnica se isplaćuje jednokratno po dospijeću (po isteku roka od sedam godina od dana registracije emisije), a kamata se isplaćuje jednom godišnje (po isteku svake godine od dana registracije emisije).

U usvojenoj Odluci i 60. emisiji obveznica Republike Srpske javnom ponudom planirano je da se emituje 45.000 obveznica nominalne vrijednosti 1.000 KM, sa rokom dospijeća od pet godina i kamatnom stopom od 6,1% godišnje. Ova emisija se emituju u valutnoj klauzuli konvertibilna marka. Glavnica se isplaćuje godišnje (po isteku svake godine od dana registracije emisije) na način da se od nominalnog iznosa isplaćuje 10 odsto u 2024. godini, 10 odsto u 2025. godini, 10 odsto u 2026. godini, 10 odsto u 2027. godini i 60 odsto u 2028. godini. Kamata se isplaćuje jednom godišnje (po isteku svake godine od dana registracije emisije) i računa se na neotplaćeni dio glavnice.

Namjena sredstava prikupljenih emisijom dugoročnih hartija od vrijednosti – obveznica jeste obezbjeđivanje sredstava, u skladu sa Budžetom Republike Srpske za 2023. godinu.

Republika Srpska odgovorno upravlja svojim finansijama i uporedo sa odlukama o zaduživanju koje su definisane Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama, te odlukama o kratkoročnom i dugoročnom zaduživanju, redovno izmiruje sve obaveze i istovremeno otplaćuje stari dug.

Prema posljednjim podacima, stanje ukupnog duga Republike Srpske, kada se poredi sa kretanjem BDP-a, iznosi 40,8 odsto BDP-a, a javnog duga 34,4 odsto BDP-a, na osnovu čega se može zaključiti da Republika Srpska nije prezadužena, te da ima kapaciteta da sve dospjele obaveze izmiri u roku i u skladu sa strateškim dokumentima i planovima Vlade Republike Srpske.

Vlada Republike Srpske je prihvatila Informaciju o unapređenju stanja u oblasti informacione bezbjednosti u Republici Srpskoj.

U skladu sa Informacijom, zaduženi su Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo i Ministarstvo unutrašnjih poslova da izrade analizu rizičnih onlajn pojava za djecu i mlade i da identifikuju pravce sistemskog odgovora u polju informacione bezbjednosti djece i mladih u Srpskoj.

U cilju unapređenja funkcija postojećeg CERT tijela Republike Srpske izradiće se projekat unapređenja nacionalnog CERT-a kao i osnivanja mreže CERT-ova u Republici Srpskoj.

Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo zaduženo je da izradi analizu potreba, identifikaciju mjera i projektnih zahtjeva iz oblasti informacione zaštite mikro, malih i srednjih preduzeća, građana, javne uprave i kritičnih infrastruktura Republike Srpske.