Vladika Grigorije: Sveti Vasilije Ostroški – utjeha, učitelj i iscjelitelj

1
Foto: Sputnjik/N. Đurđević

Njegovo preosveštenstvo vladika diseldorfski i njemački Grigorije rekao je danas u Mrkonjićima kod Trebinja da je Sveti Vasilije Ostroški najmiliji srpski svetitelj, svjedok Vaskrsenja Hristovog, utjeha narodu, njegovo pribježište, učitelj i iscjelitelj.

– Nema nikog među nama ko makar jednom nije naslonio granu na njegove grudi i nema nikoga ko nije shvatio da su te grudi, koje nam je Gospod poslao iz Carstva nebeskog, utjeha i život, milost Carstva nebeskog – rekao je episkop Grigorije u besjedi tokom liturgije koju je služio u Duhovnom centru Mrkonjići, rodnom selu Svetog Vasilija Ostroškog.

Vladika Grigorije je naveo da Gospod više od 350 godina šalje kroz Svetog Vasilija utjehu, vjeru i nadu, ali i ono što je najvažnije, uči ljude ljubavi.

On je dodao da je sve to svjedočantsvo onoga za čime svaka živa duša žudi, za neprestanom snagom, životom i neograničenom ljubavlju.

U Duhovnom centru u Mrkonjićima Svetu arhijerejsku liturgiju služili su episkop Grigorije i episkop zapadnoamerički Maksim. Liturgiji je prisustvovao veliki broj vjernika pristiglih iz svih krajeva Hercegovine.

Patrijarh srpski Porfirije posjetio je juče Duhovni centar u Mrkonjićima u okviru svoje prve kanonske posjete Trebinju, poručivši da je monaški život u ovom mjestu velika radost i dar Božiji.

Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Svetog Vasilija Ostroškog, čije se mošti kao velika svetinja čuvaju u manastiru Ostrog, u Crnoj Gori, i mjesto su hodočašća za vjernike svih religija.

Sveti Vasilije Ostroški (Jovanović) rođen je u selu Mrkonjići, Popovo Polje u Hercegovini, u Republici Srpskoj.

Rodio se 28. decembra 1610. godine, od pobožnih i blagočestivih pravoslavnih roditelja Petra i Anastasije Jovanović. Na krštenju su mu roditelji dali ime Stojan.

Zamonašio se u trebinjskom manastiru Uspenija Presvete Bogorodice i kao monah ubrzo se pročuo zbog svog podvižničkog života, a kasnije je izabran i posvećen za episkopa zahumskog i skenderijskog.

Kao arhijerej živio je u manastiru Tvrdoš odakle je utvrđivao vjernike u pravoslavlju. Kada su Turci razorili Tvrdoš, svetitelj se preselio u manastir Ostrog, gdje je nastavio svoj opasni podvižnički život.

Upokojio se u Gospodu 1671. godine, a njegove čudotvorne mošti i njegov grob čuvaju se do današnjeg dana. Pravoslavni vjernici ovog svetitelja poštuju i svetkuju u svim srpskim zemljama.

U narodu je Sveti Vasilije poznat po svom podvižništvu i mnogobrojim čudotvornim iscjeljenjima.

Poklonička narodna putovanja u Ostrog počela su još za zemaljskog života Svetog Vasilija, nastavljena su po proslavljenju njegovih svetih moštiju, a traju i danas.