Vranješ: Američki zaokret prilika za dijalog u BiH

2
Foto: presscentar.uns.org.rs

Ukidanje američkih sankcija rukovodstvu Republike Srpske predstavlja zaokret u tridesetogodišnjoj politici Vašingtona koji bi mogao da otvori vrata unturašnjem dogovoru u BiH, kaže za RT Balkan Aleksandar Vranješ, ambasador BiH u Beogradu.

Vašington je u srijedu objavio ukidanje sankcija za 46 fizičkih i pravnih lica iz Srpske, počev od izabranog predsjednika Milorada Dodika i člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, koje su uvele administracije Džozefa Bajdena i Baraka Obame.

– Jako je dobro što se to juče desilo, ne samo sa političkog već i sa ekonomskog stanovišta – rekao je Vranješ u programu Jutro na RT.

On je podsJetio da su se na crnoj listi Vašingtona našli ne samo vodeći političari, već i zvaničnici koji su organizovali proslavu Dana Republike Srpske.

– Mi smo uvijek od SAD dobijali samo zahtJeve i pritiske – dodao je ambasador i rekao da je prethodna administracija imala namjeru da uguši Republiku Srpsku, da Republika Srpska nestane, a ova administracija očigledno želi da ispravi tu grešku.

On je napomenuo da to ne znači da je Amerika sada otišla u drugu krajnost, poslije maltene 30 godina „potpuno negativnog“ odnosa prema Srbima.

– Mislim da je ovo racionalan pristup, u kojem su SAD otvorile vrata za razgovore – objasnio je Vranješ, što sa Vašingtonom, što između aktera u samoj BiH. Republika Srpska već godinama upozorava Federaciju da se opstanak BiH zasniva isključivo na unutrašnjem konsenzusu, kroz poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Pozicija bošnjačkog rukovodstva u Sarajevu do sada je bila da će strani faktor da ispunjava sve njihove želje u pravcu unitarizacije BiH. Promjenom stava SAD i nagovještenim odlaskom Kristijana Šmita, stvara se prostor za spoznaju da tako više ne može i da mora da se razgovara sa Srbima i Hrvatima – kaže Vranješ za RT Balkan.

Ako i dalje budu tražili načine da se Srbi i Hrvati preglasaju i zaobiđu, onda je to kraj BiH, ali odgovornost za to neće biti ni u Banjaluci ni u Mostaru, rekao je ambasador.

Njemački turista i sudbina OHR-a

Suprotno odredbama Dejtona, Šmita nije postavio Savjet bezbednosti UN već upravni odbor samozvanog Savjeta za implementaciju mira (PIK), tako da on nema nikakav mandat, podsjetio je Vranješ.

– Kada je Kristijan Šmit došao u BiH, potpuno nelegalno, bošnjačka politička elita ga je dočekala oduševljeno, jer oni smatraju da je svaki strani uticaj koji zavrće ruke Srpskoj, srpskim izabranim predstavnicima, dobro došao – izjavio je diplomata.

Iako je Šmit zaista radio najviše protiv Srba i Srpske, on je udario pokoji šamar i političkom Sarajevu, dodao je Vranješ. Na primer, kada je suspendovao ustav Federacije 2022. godine kako bi omogućio sadašnjoj „trojci“ da dođe na vlast. Istovremeno je izneverio i očekivanja Hrvata da će promijeniti izborni zakon kako bi se izbjegla bošnjačka majorizacija.

– Na kraju, kad on odlazi, niko više ne žali za njim, ni Sarajevo, ni Mostar – rekao je Vranješ i dodao „imam osećaj da svi jedva čekaju da mu vide leđa“.

Po njemu, na predstojećem sastanku Savjeta bezbednosti UN, Rusija će predstaviti izvještaj Republike Srpske o stanju u BiH a na dnevnom redu će se naći i pitanje zatvaranja kancelarije visokog predstavnika (OHR).

Najjednostavniji način da Šmit ode je da UN imenuje legitimnog visokog predstavnika, ali ovaj put sa rokom trajanja i mandatom da rad te institucije privede kraju, baš kao što je Rusija tražila još 2021.

– S obzirom na najnoviji zaokret Vašingtona, biće zanimljivo šta će po tom pitanju biti stav SAD – napomenuo je ambasador Vranješ.