Vučić: Srbija i Srpska obilježiće zajedno na Rači 25 godina od „Oluje“

33
Foto: Srđan Ilić/Pixsell

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će Srbija i Republika Srpske 25 godina od progona 250.000 Srba iz Krajine obilježiti na Rači i da će zbog pandemije virusa korona ta velika srpska tragedija biti obilježena bez prisustva ljudi.

– Mi ćemo 4. i 5. avgusta obeležiti dan velike srpske tragedije. Obeležićimo tamo gde smo prvi put obilježili 2015. godine – na Rači – rekao je Vučić u obraćanju javnosti.

On je naglasio da će na tom mjestu biti postavljeno spomen-obilježje, kao i spomen-park u sjećanje na sve one koji su morali napustiti svoja ognjišta, one koji su bježeći na traktorima ostavili svoje očeve, a na Petrovačkoj cesti izgubili i svoju djecu.

– Tu ćemo, baš na tom području, zajedno sa Republikom Srpskom napraviti spomen-park. Mi ćemo finansirati sa 95 odsto, Republika Srpska sa pet odsto i napraviti veliki spomen-park da se nikada ne zaboravi zločin najvećeg etničkog čišćenja u Evropi nakon Drugog svjetskog rata – rekao je Vučić.

On je rekao da je to način da se upute riječi zahvalnosti Krajišnicima što su Srbiju voljeli više od svega i što učestvuje u njenoj izgradnji i boljitku.

Vučić je naveo da za Srbiju „Oluja“ nije „traumatično iskustvo“ nego zločin etničkog čišćenja i da bi eventualno prisustvo Srba na proslavi „Oluje“ u Kninu dalo neku vrstu legaliteta „Oluji“.

– Ali, ti ljudi žive tamo. Kakvu god odluku da donesu, naše je da kažemo da ne možemo taj gest da podržimo, ali da će imati podršku Srbije za drugo – rekao je Vučić.

On je naveo da će Srbi konačnu odluku o učešću donijeti danas, a da je on o tome razgovarao sa predsjednikom SDSS-a Miloradom Pupovcem.

– Vi znate da smo mi postigli dogovor da nikada ne idemo jedni protiv drugih da nam se ne ponovi vreme uvođenje sankcija Srpskoj, da bi mogli da govorimo o srpskom jedinstvu. Ja lično ne mogu da podržim prisustvo naših ljudi na proslavi u Kninu, ali ih ni u jednoj sekundi neću optužiti da su izdajnici nego ću pokušati da razumem zašto su tu odluku doneli. Želimo pomirenje, a pomirenje može biti uz poštovanja svih žrtava – rekao je Vučić.

Akcija „Oluja“ počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog vijeća odbrane na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.

Prema podacima “Veritasa”, tokom hrvatske vojno-policijske akcije „Oluja“ iz svojih domova protjerano više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.869 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.220 civila.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine operaciju „Oluja“ okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je „Oluja“ imala sve karakteristike genocida.