I dalje je bez odgovora pitanje srpskog člana Predsjedništva Željke Cvijanović kako američke sankcije nisu obuhvatile Šemsudina Mehmedovića, poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine i lidera novoformirane partije Naprijed.
Pri tome, Cvijanovićeva se pozvala na američki „Vašington post“, koji je u ljeto 1996. pisao o Mehmedovićevim vezama sa mudžahedinima.
Ekpsert za borbu protiv terorizma Dževad Galiješavić kaže da je nesporna njegova uloga u dovođenju mudžahedina na prostor srednje Bosne i kasnijeg legalizovanja ostanka kroz sklapanje brakova sa Bošnjakinja.
Samo u BiH moguće je da recidiv proteklog rata, danas aktivno učestvuje u političkom životu i redovno dijeli „packe“ zvaničnicima Republike Srpske. Aktuelni poslanik u Parlamentarnoj skupštini Šemsudin Mehmedović „skinuo“ je ogrtač SDA, zaboravio da je hapšen zbog ratnih dešavanja i formirao stranku Naprijed. Ali kako naprijed sa čovjekom koji je dovođenjem mudžahedina vraćao nas u mračnu prošlost?
Dževad Galijašević kaže da je po naredbi Šemsudina Mehmedovića, 1992. bio 18 dana u zatvoru u Tešnju.
– Prva mudžahedinska jedinica osnovana je u samom Tešenju. Prva ritualna odsjecanja glave bila su na prostoru koji je on kontrolisao kao šef policije dakle u Tešnju. On je vjenčavao mudžahedine za mlade Bošnjakinje, a ti ljudi su poslije uhapšeni i odvedeni u Gvantanamo. Dakle, tzv. poznata „Alžirska“ grupa boravila je kod njega u Tešnju – kaže Galijašević.
Ranije, za RTRS jedan logoraš posvjedočio je da je vidio kada su mudžahedini donijeli odsječene glave zarobljenih srpskih vojnika, ispred policijske stanice čiji je šef bio Mehmedović.
– Bili su mudžahedini ispred, u vrećama je nešto bilo, na kraju su „šutali“ljudsku srpsku glavu ispred policijske stanice. Kasnije sam saznao od drugih muslimana, koji su se zgražavali nad tim, da su bili kod Šemsudina i da im je navodno tada dao pištolj – rekao je Zoran Filipović, srpski logoraš iz Tešnja u emisiji „Pečat“ 2013. godine.
I američki „Vašington post“ u ljeto 1996. pisao je o Mehemdovićevoj vezi sa mudžahedinima. U listu se navodi da je oko 2.000 islamskih boraca napustilo BiH nakon Dejtona, ali da ih je nekoliko stotina ostalo, posebno u centralnoj Bosni gdje djeluju kao paravojna straža Izetbegovićeve SDA.
– Izvori kažu da su posebno bliski Šemsudinu Mehmedoviću, glavnom bosanskom policijskom zvaničniku u regionu i uticajnom tvrdolinijašu u Izetbegovićevoj stranci. Mehmedović je štitio te ljude kao dio plana za stvaranje rezervnih snaga za terorisanje potencijalnih političkih protivnika među Muslimanima i maltretiranje Srba i Hrvata – navedeno je u članku „Vašington posta“, juli 1996.
Kada je srpski član Predsjedništva na osnovu navoda iz „Vašington posta“ zapitala kako je moguće da nije na američkoj „crnoj listi“ i od kuda mu još bankovni račun, burno je reagovao Šemsudin Mehmedović. Tvrdi da se na liste dolazi zbog kriminala i korupcije, a ne, kako kaže, zbog odbrane vlastitog naroda, koji je branio uz pomoć mudžahedina.
– Ne podnosim da mi neko ko je bio dovođen u vezu sa takvim stvarima u okviru BiH drži predavanje o Srpskoj – navela je Cvijanovićeva.
Pazite, dodaje Galijašević, Amerikanci pišu u godišnjem izvještaju da postoji teroristička prijetnja i da je jezgro te terorističke opasnosti razvilo se iz mudžahedinskog pokreta i njihovog odreda „El Mudžahedin“ i naravno da tu Šemsudin Mehmedović ima nemjerljivu ulogu, a on onda reaguje tako što napada Cvijanovićevu.
Ti napadi, kaže Galijašević, tumače se kao „bildanje“ mišića tek formiranoj stranci Šemsudina Mehmedovića, jer u Federaciji je popularno napadati Dodika, Cvijanovićevu i druge. Ostaje pitanje za američkog ambasadora kako političar sa ratnim vezama sa mudžahedinima i radikalnim islamskim faktorom nije na američkoj „crnoj listi“?
