Borislav Pekić – majstor psihologije i ironije

90
Foto: Privatna arhiva porodice Pekić

Borislav Pekić (1930-1992), jedan od najvećih pisaca u srpskoj literaturi, romansijer sa izrazitim smislom za suptilno nijansiranje, psihološku i sociološku analizu, prožetu ironičnim odnosom prema svijetu, umro je na današnji dan 1992. godine.

Njegova najpoznatija djela su romani „Vreme čuda“, „Hodočašće Arsenija Njegovana“, „Uspenje i sunovrat Ikara Gulbekijana“, „Kako upokojiti vampira“, „Zlatno runo“, „Atlantida“, „Novi Jerusalim“, „Argonauti“, „Pisma iz tuđine“, „Godine koje su pojeli skakavci“, „Besnilo“.

Pekić je pisao i drame „Kako zabaviti gospodina Martina“, „Na ludom belom kamenu“…

Književna karijera Borislava Pekića počela je radom na filmu. Bio je scenarista za film „Dan četrnaesti“, koji je prikazan u Kanu.

Neki od filmova čiji je scenarista i koscenarista bio Borislav Pekić jesu i „Valter brani Sarajevo“, „Vreme čuda“, „Dim“, „13. jul“.

Godine 1970. objavljuje drugi roman pod nazivom „Hodočašće Arsenija Njegovana“ za koji te iste godine dobija NIN-ovu nagradu za najbolji roman. Međutim, kako u romanu Pekić pripovijeda o studentskim demonstracijama iz 1968. godine, biva mu oduzet pasoš na godinu dana.

Pekić nastavlja život i rad u Londonu, gdje provodi narednih dvadeset godina.

Godine 1978. objavljen je prvi od sedam tomova „Zlatnog runa“ za koji je Borislav Pekić dobio prestižnu „Njegoševu nagradu“.

Do 1986. godine objavljeni su i preostali tomovi. Roman su kritičari okarakterisali kao jedan od dest najboljih romana u periodu od 1982. do 1992. godine, a često ga porede i sa „Uliksom“ Džejmsa Džojsa.

Osim pisanja romana i scenarija za fimove, Pekić se tokom života posebno istakao kao pisac radio drama.

Nakon što je 1989. godine odlučio da provodi više vremena u Beogradu, Borislav Pekić sa još dvanaest intelektualaca obnavlja Demokratsku stranku.

Pekić je 2. jula 1992. godine preminuo je od raka pluća u Londonu. Kako je bio član Krunskog savjeta, posmrtno je odlikovan kraljevskim Ordenom bijelog orla prvog stepena. Danas ulica u kojoj je stanovao u Beogradu nosi njegovo ime.

Godine 1993. osnovana je Fondacija Borislav Pekić koja dodjeljuje svake godine stipendije kao podsticaj mladim piscima.