Oštećenje prozora na crkvi Blagoveštenja Presvete Bogorodice u Donjem Vukovskom na Kupresu i skrnavljenje spomenika proti koji ju je gradio – dokaz je da ekstremima smeta sve što je srpsko u Livanjskom kantonu, rekao je Srni delegat iz reda Srba u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Goran Broćeta.
– Ovo se nije slučajno desilo na datum kad se desilo etičko čišćenje i neviđeni zločin nad Srbima iz Krajine i zapadnokrajiških opština. Ovo je još jedna opomena Srbima da ovde nemaju šta da traže – rekao je Broćeta i osudio je vandalski napad na crkvu Blagoveštenja Presvete Bogorodice na Kupresu i skrnavljenje nadgrobnog spomenika pravoslavnog sveštenika koji je 1877. godine sahranjen u Donjem Vukovskom na Kupresu.
Broćeta smatra da na području Livanjskog kantona još živi ideja nekadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana – da Srbi ne smiju postojati u Hrvatskoj i na ovim prostorima.
On smatra da konstitutivnost jednog naroda oslikava i njegova baština, koja se na svakom koraku krši.
– OHR se uopšte ne bavi time, kao što ih neće zanimati ni zadnje dešavanje na Kupresu – naglasio je Broćeta.
On je istakao da od Ministarstva unutrašnjih poslova Livanjskog kantona očekuje da što prije pronađe i adekvatno kazni počinioca ovog neljudskog i kukavičkog djela.
Prema njegovim riječima, napad na pravoslavnu svetinju na Kupresu je opomena Srbima da nisu dobrodošli na svoja ognjišta.
Lupanje prozora na crkvi u Donjem Vukovskom i skrnavljenje spomenika proti koji ju je gradio je dokaz gdje se nalazimo 26 godina nakon rata, odnosno da ekstremima smeta sve što je srpsko u kantonu.
Sveštenik sa Kupresa Marko Đurić rekao je ranije Srni da je nadgrobni spomenik izvaljen, dok su polupana stakla na Crkvi Blagoveštenja Presvete Bogorodice koja je pod zaštitom BiH kao nacionalni spomenik.
Prema njegovim riječima, u Crkvi nema materijalne koristi da bi neko pljačkao, a ovo je već peti put da je pravoslavna svetinja na meti skrnavljenja.
Crkva Blagoveštenja Presvete Bogorodice, sagrađena davne 1863. godine, jedan je od najstarijih hrišćanskih hramova u ovom dijelu BiH, koji je proglašen za nacionalni spomenik kulture, jedini je od ukupno četiri pravoslavna hrama na Kupreškoj visoravni koji nije srušen do temelja u proteklom ratu u BiH.
Nakon što je u Drugom svjetskom ratu bila oštećena, Crkva je obnovljena šezdesetih godina prošlog vijeka, dok je na ovim prostorima službovao sadašnji episkop šabački Lavrentije.
