Suzana Gašić, ministarka trgovine i turizma Republike Srpske, u razgovoru za banjaluka.net, osvrnula se na aktuelne prioritete Ministarstva trgovine i turizma, planove za unapređenje turističke ponude Republike Srpske kao i brendiranje i promociju domaćih proizvoda.
Na funkciju ministra trgovine i turizma ste zvanično imenovani u septembru ove godine, što je skoro godinu dana nakon formiranja aktuelnog saziva Vlade Srpske. Kako ocjenjujete dosadašnje odluke Vlade Srpske koje su u vezi sa resorom kojim trenutno upravljate?
Kao ministarka trgovine i turizma imala sam obavezu da ispoštujem Program rada Ministarstva koji je usvojen za 2019. godinu. Bilo je zaista mnogo aktivnosti koje je Ministarstvo uspješno realizovalo i mogu potvrditi da su sve aktivnosti, koje su bile predviđene Programom rada, i urađene. Program rada Ministarstva za 2020. godinu biće usklađen sa Programom ekonomskih reformi Republike Srpske koji je usvojen na prijedlog Vlade. Aktivnosti Ministarstva će biti usmjerene na nastavak dalje promocije domaćih proizvoda i kampanju „Naše je bolje“, izdavanje biltena „Najbolje iz Srpske“, unapređenje turističke djelatnosti i promocije turističke ponude i potencijala Republike Srpske u svijetu, realizaciju aktivnosti sa udruženjima za zaštitu potrošača s ciljem ostvarivanja većeg stepena zaštite potrošačkih prava, kao i na druge aktivnosti iz resorne nadležnosti.
Koji su aktuelni prioriteti Ministarstva trgovine i turizma? Šta ste prepoznali kao limitirajuće faktore za ambiciozniji razvoj trgovine i turizma u Republike Srpske?
Prioriteti Ministarstva odnose se na ostvarivanje kvalitetnog zakonskog okvira za dalji razvoj oblasti trgovine, turizma i ugostiteljstva u Republici Srpskoj. Ministarstvo je u 2019. godini pristupilo donošenju novog Zakona o trgovini kako bi se dodatno unaprijedila prava i obaveze u oblasti trgovine u Republici Srpskoj. Novim Zakonom predviđene su novine u dijelu koji se odnosi na podizanje kvaliteta pružanja špediterskih usluga, jer se uvodi polaganje ispita za obavljanje špediterskih poslova. Propisano je da se, pored zabrane prodaje alkoholnih pića, licima mlađim od 18 godina zabranjuje i prodaja duvana i duvanskih proizvoda. Zakonom je detaljnije uređena i prodaja na Internetu, kao i ostali oblici prodaje na daljinu. Propisano je i da će Ministarstvo od trgovaca prikupljati podatke o cijenama, zalihama, marži i druge podatke radi iniciranja i praćenja efekata mjera ekonomske politike u oblasti tržišta i trgovine i mjera unapređenja trgovine.
U toku je izrada Zakona o posredovanju u prometu nepokretnosti kojim će prvi put biti regulisana oblast prometovanja nepokretnosti u Republici Srpskoj. Zakonom će se obezbijediti viši stepen zaštite prava u korišćenju usluga posrednika u prometu i zakupu nepokretnosti. Pored toga, omogućiće se i jačanje konkurentnosti privrednih subjekata u sektoru usluga, kao i suzbijanje sive ekonomije. Ministarstvo prati situaciju na terenu i u skladu s potrebama, kako poslovne zajednice, tako i potrošača, pristupaće daljem unapređenju ovih oblasti kroz zakonske i podzakonske akte.
Kakvi su planovi za unapređenje turističke ponude Srpske? Koliko tome mogu da doprinesu obuke turističkih vodiča u Srpskoj?
Ministarstvo je u prošloj godini započelo aktivnosti na dodjeljivanju statusa turističkog mjesta gradovima u Republici Srpskoj i do sada su turističkim mjestima proglašeni Banjaluka, Istočno Sarajevo i Trebinje. Glavni cilj je unapređenje turističke ponude i uspostavljanje centara koji će imati ulogu pokretača turističkog razvoja u Republici Srpskoj. U narednom periodu i druga mjesta, koja budu ispunjavala kriterijume propisane Zakonom o turizmu, steći će ovaj status i tako dodatno unaprijediti svoje turističke kapacitete. Da bi turistička ponuda bila predstavljena na odgovarajući način, veoma je važno da imamo obučene turističke vodiče u lokalnim zajednicama. Budući da je prepoznata potreba za kadrovima u ovom segmentu turizma, Ministarstvo redovno organizuje obuke za polaganje ispita za sticanje zvanja turističkog vodiča. Obuka je organizovana i u ovoj godini i očekujemo da uskoro dobijemo grupu novih licenciranih turističkih vodiča za područje Republike Srpske. Ove godine je najviše zainteresovanih kandidata za sticanje zvanja turističkog vodiča bilo iz Banjaluke i Trebinja, a upravo su ovo gradovi koji su turistički najposjećeniji svake godine.
Šta je, po Vašoj procjeni, najatraktivniji segment ponude Republike Srpske posjetiocima iz inostranstva? Koji lokaliteti zahtijevaju povećanje smještajnih kapaciteta? Može li se, u saradnji sa institucijama nadležnim za saobraćaj, povećati broj avio linija koje bi učinile Srpsku još dostupnijom turistima?
Banjski centri su svake godine najposjećenije destinacije u Republici Srpskoj. U banjskim mjestima je u prvih 10 mjeseci ove godine bilo 10% više dolazaka turista i 8% više noćenja u odnosu na isti period 2018. godine. Ukupno je bilo više od 308.000 noćenja turista u banjskim mjestima u prvih 10 mjeseci ove godine ili 37% u odnosu na ukupni udio noćenja u svim turističkim mjestima. Najposjećenija banja u Srpskoj je Banja Vrućica, a značajne rezultate ostvaruju i banje Laktaši, Slatina, Kulaši i Dvorovi. Pored toga, naši nacionalni parkovi “Sutjeska“ i “Kozara“ su naročito popularni za ljubitelje avanturističkog turizma i boravka na otvorenom, a turisti posjećuju i gradove Banjaluku, Trebinje, Višegrad sa Andrićgradom i Bijeljinu.
Uvođenje direktnih aviolinija sa banjalučkog aerodroma prema evropskim gradovima značajno je olakšalo transport turista i stvorilo pretpostavke za kreiranje turističke ponude usmjerene upravo prema ciljnoj grupi koja dolazi iz tih evropskih gradova. Nadamo se da će se u narednom periodu otvoriti mogućnosti i za nove linije prema drugim državama, kako u Evropi, tako i šire.
Nedavno je otvorena zimska sezona na Jahorini, olimpijskom centru sa značajnim mjestom u turističkoj ponudi RS. Na koji način se planira unaprijediti ta ponuda i kako su u tom poduhvatu podijeljene obaveze Vlade RS, Ministarstva i menadžmenta OC “Jahorina“?
Olimpijski centar Jahorina jedna je od naših najposjećenijih turističkih destinacija u posljednje tri godine, zahvaljujući odgovarajućim ulaganjima u sistem za vještačko osnježavanje, infrastrukturnu izgradnju i obogaćivanje ponude za različite starosne grupe turista. Vlada Republike Srpske prepoznala je i podržala ideje aktuelnog rukovodstva koje su imale za cilj da se Olimpijski centar dodatno razvije i unaprijedi svaki segment njegovog poslovanja. Ministarstvo je u proteklom periodu u nekoliko navrata izdvojilo finansijska sredstva iz budžeta kako bi se omogućio nesmetan rad Olimpijskog centra i stvorili uslovi za pozitivno poslovanje javnog preduzeća kakvo imamo danas.
Da li će prihodi od turizma ove godine, na osnovu do sada poznatih statističkih podataka, premašiti pokazatelje iz prethodne sezone?
Pozitivan trend u dolascima i noćenjima turista zabilježen je u toku prvih šest mjeseci ove godine, što je za rezultat imalo povećanje prihoda po osnovu naplate boravišne takse za 13%. Isto se očekuje i za drugi dio godine, jer imamo povećanje broja noćenja turista za posmatrani period od januara do oktobra za 5%. Iz toga možemo zaključiti da će se na kraju ove godine moći konstatovati rast broja turista u odnosu na 2018. godinu, što će se direktno odraziti i na povećanje prihoda u turizmu.
Posljednjih godina posebno je zanimljiv seoski turizam. Sa kakvim potencijalima raspolaže Srpska kada je u pitanju ova oblast i kakvi su planovi za dalji razvoj?
U 2017. godini stupio je na snagu novi Zakon o ugostiteljstvu kojim su uvedene olakšice u oblasti seoskog turizma, jer je, između ostalog, propisano da ugostiteljske usluge na selu mogu pružati fizička lica kao nosioci porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, bez dodatne registracije. Uslov je da fizičko lice zaključi ugovor o pružanju usluga sa turističkom organizacijom, turističkom agencijom ili drugim pravnim licem koje je registrovano za obavljanje privredne djelatnosti, a koje je dužno da za prijavljene goste i pruženu uslugu izda propisan račun. Namjera je bila da se na ovaj način smanji iznos poreskih obaveza, a obezbijedi održivost poslovanja za fizička lica koja posjeduju objekte manjeg broja smještajnih kapaciteta.
Republika Srpska ima posebne prednosti za razvoj seoskog turizma, jer je riječ o pretežno ruralnom području sa mnogo seoskih naselja. Najveći broj seoskih domaćinstava koja pružaju usluge seoskog turizma imamo u Šipovu, Banjaluci, Gradišci, Višegradu, Laktašima, Rogatici, Prijedoru, Jezeru i dr. Ministarstvo svake godine planira namjenska sredstva za razvoj turizma, kojima se podstiče i razvoj seoskog turizma u Republici Srpskoj.
Kada je riječ o sektoru trgovine u vašem resoru, kako ocjenjujete domete Srpske u domenu brendiranja i promocije domaćih proizvoda, od regulacije brendiranja pravilnikom pa nadalje?
Ministarstvo je posebnu pažnju posvetilo aktivnostima na promociji domaćih proizvoda, u okviru kojih su organizovane konferencije posvećene brendiranju domaćih proizvoda, izdavanje biltena “Najbolje iz Srpske“ u kome se promovišu najuspješniji domaći privrednici, a nedavno je održan i Sajam domaćih proizvoda u Bijeljini na kome je predstavljeno 90 proizvođača iz cijele Republike Srpske. Konferencije o brendiranju koje su održane imale su za cilj da značenje pojma brenda približe proizvođačima u Republici Srpskoj kako bi se ukazalo na važnost i potrebu brendiranja domaćih proizvoda. Veliki broj privrednika na konferencijama je pokazao interes za unapređenjem poslovanja i preduzimanjem aktivnosti na brendiranju svojih proizvoda, što je pokazatelj koliko su konferencije bile uspješne. Ministarstvo će nastaviti sa ovakvim aktivnostima i u narednom periodu i planirano je organizovanje konferencija o brendiranju “Naše je bolje“ u svim većim lokalnim zajednicama u Srpskoj. Ministarstvo je i kroz novi Zakon o trgovini predvidjelo planiranje sredstava u budžetu kojima će se podržavati aktivnosti proizvođača na razvoju brenda i unapređenju njihovog poslovanja. Na taj način će se direktno pomagati proizvođačima da unaprijede vizuelni identitet svojih proizvoda i budu vidljiviji i konkurentniji na tržištu.
Da li ostvareni nivo zaštite potrošača u Republici Srpskoj smatrate zadovoljavajućim ili ima prostora za unapređenje?
Prostora za unapređenje oblasti zaštite potrošača uvijek ima, ali je činjenica da je od donošenja Zakona o zaštiti potrošača nivo ostvarivanja potrošačkih prava u Republici Srpskoj na znatno višem nivou. Potrošači su postali upućeniji u prava koja mogu da ostvare u svakodnevnim odnosima sa trgovcima i davaocima usluga, a što možemo da vidimo i kroz broj prigovora potrošača. Značajnu ulogu u savjetovanju potrošača imaju i udruženja za zaštitu potrošača čiji rad Ministarstvo trgovine i turizma od 2007. godine finansijski podržava, upravo s ciljem da bi se potrošačima u svim većim lokalnim zajednicama pružile odgovarajuće informacije kako bi zaštitili svoja prava u slučajevima zloupotrebe.
Kako ocjenjujete efekte učešća Republike Srpske na sajmovima u inostranstvu, i sa stanovišta trgovine i kada je riječ o turizmu?
Veoma je bitno da Republika Srpska učestvuje na međunarodnim sajmovima turizma u svijetu, jer je to prilika da se predstavi naša turistička ponuda i potencijal koji imamo u turizmu. Turistička ponuda Srpske je i ove godine predstavljena na najznačajnijim sajmovima turizma u svijetu, a u planovima Turističke organizacije Republike Srpske su ovakve aktivnosti i u narednoj godini. Činjenica je da je Republika Srpska prepoznata na turističkoj mapi, a u prilog tome svjedoče i statistički pokazatelji, jer se iz godine u godinu bilježi pozitivan trend dolazaka i noćenja stranih turista.
