Hemingvej – poeta i revolucionar

19
Foto: Earl Theisen Collection

Američki pisac Ernest Hemingvej (1899-1961), dobitnik Nobelove nagrade za književnost, autor romana „Za kim zvona zvone“, izvršio je samoubistvo na današnji dan 1961. godine.

U Prvom svjetskom ratu učestvovao je u borbama na italijanskom frontu i sjećanja na to vrijeme iznio je u romanu „Zbogom, oružje“.

Iskustva iz Španskog građanskog rata zabilježio je u romanu „Za kim zvona zvone“, a sa puta po Africi nastali su „Snjegovi Kilimandžara“ i „Zeleni bregovi Afrike“.

Hemingvej je nastojao da reporterski bilježi činjenice, što je karakteristika „škole“ pisaca koju je predvodio između dva svjetska rata.

Isticao je snagu osnovnih ljudskih nagona i duboku žudnju za intenzivnim životom.

Najčešći motivi u njegovim djelima su rat, lov, pijanstvo, seks – i sve to često u grubim, katkad i brutalnim vidovima.

Ostala njegova djela su romani „Starac i more“, „Pokretni praznik“, „Proljećne bujice“, „Sunce se ponovo rađa“, „Smrt u popodnevu“, „Imati i nemati“, „Preko rijeke, pa u šumu“, drama „Peta kolona“…

Ni danas nisu jasne okolnosti Hemingvejevog samoubistva.

Mnogi psiholozi, biografi i novinari trudili su se da otkriju razlog – psiholozi su to pripisali njegovom „ludilu“ i depresiji, međutim, njegov prijatelj pisac Aron Edvard Hočner tvrdi da je Hemingveja u smrt otjeralo uvjerenje da je meta FBI, amričke unutrašnje bezbjednosti.

Hemingvej je u to vrijeme simpatizirao Fidela Kastra, te je zbog svojih veza sa Kubom vjerovao da agenti znaju za svaki korak koji napravi.

Hočner, koji je autor djela „Papa Hemingvej“ i „Hemingvej i njegov svijet“ naveo je da je Hemingvej doslovno postao paranoičan zbog toga i da ga je strah od federalaca natjerao da digne ruku na sebe.

Da je Hemingvej imao razloga da vjeruje da ga prati FBI pokazalo se 1980. godine kada je, prema Zakonu u slobodi pristupa informacijama, otvoren dokument o tom američkom piscu.

Ispostavilo se da je FBI zaista imao zabilješke o Hemingvejovim namjerama da pokrene „antifašističku špijunsku mrežu“, a u dokumentima se navodi i to da je pisac imao psihičkih problema.

Taj dokument FBI sadrži 120 stranica, a Hočner je naveo da mu je jako žao što tada nije uzimao za ozbiljno ono što mu je Hemingvej govorio.