Zbog neispunjavanja međunarodnih standarda, izvjesno je, BiH ponovo će biti vraćena na sivu listu Manivala, nadzornog tijela Savjeta Evrope za praćenje pranja novca i finansiranja terorizma. Konačna potvrda trebalo bi da bude ozvaničena sutra, na plenarnoj sjednici, ali je delegacija BiH o tome već upoznata. Kao glavni razlozi navedeni su neusvajanje Zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine i neuspostavljanje Registra stvarnih vlasnika pravnih lica u Federaciji. Ipak, posljedice će trpjeti svi – privrednici i građani, prvenstveno kroz skuplje i sporije međunarodne transfere novca.
Uzalud višemjesečna upozorenja. BiH je ponovo u društvu Haitija, Jemena, Sirije, Južnog Sudana, međunarodno obojenih „sivilom“ nesigurnih zemalja za investiranje i sa potencijalnim problemima u transakcijama. Krivica za ovakav scenario ponovo je stacionirana u političkom Sarajevu. Glavni razlog – Registar vlasnika pravnih lica. U Srpskoj odavno uspostavljen i dostupan svima putem informacionog sistema. U Federaciji još ni na vidiku.
– To govori o zajednici u kojoj živimo. Ministarstvo pravde i Vlada Republike Srpske su završili sve davno, a vidjeli ste da u Federaciji apsolutno nisu uradili ništa i onda svi treba da trpimo posljedice – rekao je predsjednik Vlade Srpske Savo Minić.
Federalni resorni ministar Vedran Škobić krivicu prebacuje na Svjetsku banku i federalne sudove. Kreirano softversko rješenje, finansirano od strane te globalne finansijske institucije, za pojedine sudske instance bilo je kompleksno i nefunkcionalno. Odbacili su ga, finansijer se povukao, a Federacija ostala na vjetrometini.
I drugi reformski uslov Manivala – Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine zapeo je na istoj adresi. Iako oba entiteta imaju već formirane Agencije za upravljanje oduzetom imovinom, sarajevskim unitaristima primat je bio da se zakonom uokviri nova srodna institucija na zajedničkom nivou.
Najglasniji lider NiP-a Elmedin Konaković, uobičajeno, vlastitu i krivicu istomišljenika pokušao je da preusmjeri na SNSD. Ekspresno i činjenicama odgovorio mu je Staša Košarac. Neuspio je to pokušaj da, u hroničnom nedostatku vlastitih rezultata, privuku pažnju sve malobrojnijeg glasačkog tijela, kaže Košarac i Konakovića pita šta SNSD i Srpska imaju sa uspostavljanjem registra u Federaciji? Naravno ništa, ali zbog sarajevskog mešetarenja trpjeće svi u BiH. Ponajviše privrednici.
– Utiče na konkurentnost naših kompanija, otežava međunarodna plaćanja, jer će sigurno za nas biti, od momenta stupanja na sivu listu, veća kontrola naših međunarodnih transakcija. To može da poskupi novčane transakcije. Jednostavno, to je nešto što nam nije trebalo – rekao je predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić.
U praksi – svaka uplata i svaki evro iz inostranstva ili u obrnutom smjeru, bez obzira da li je riječ o privrednom ili privatnom sektoru, biće podvrgnuti pojačanoj kontroli. A to znači više garancija o porijeklu novca i legalnosti transakcije, dodatno vrijeme za njihovo pribavljanje i provjeru, što ih dodatno poskupljuje, potom stroži limiti za onlajn plaćanja, moguće i skuplji krediti kroz rast kamatnih stopa.
– Moguće je da strane korespodentne banke prekidaju kontakte sa bankama u BiH. Direktne strane investicije biće otežan priliv u zemlju, a mi znamo i onako da se, nažalost, sa nivoom direktnih stranih investicija ne možemo pohvaliti – rekla je guverner Centralne banke BiH Jasmina Selimović.
Manivalovo „sivilo“ jasna je poruka da zemlja ima ozbiljan problem sa tokovima novca. A ponovljeno „sivilo“ – još jasnija.
– Ako aktuelna ili neka nova vlast ispuni uslove i omogući skidanje BiH sa sive liste još dugo vremena ćemo imati svojevrstan neformalni tretman opreza od partnera iz inostranstva zbog toga što smo država koja je već dva puta bila na sivoj listi u relativno kratkom vremenu i definitivno nismo pouzdani – izjavio je ekonomski analitičar Igor Gavran.
Sa „sivom listom“ BiH može da očekuje i novi akcioni plan i nove uslove – njih 13 prema, nepotvrđenim informacijama, ako želi da bude uklonjena sa tog nepoželjnog spiska. Odnose se na tehničke i operativne zadatke, ali i njihovu punu primjenu na terenu. Godine 2015, kada je prvi put „posivila“, BiH je trebalo tri godine da popravi rejting. Ali, ispostavilo se, samo nakratko.
