Odluka o izmještanju spomenika partizanima i žrtvama fašističkog terora iz dvorišta škole u Privlaci kod Zadra predstavlja nastavak politike koja se od 1991. godine sprovodi u Hrvatskoj, zbog čega bi ta zemlja mogla da ostane bez ijednog antifašističkog spomenika, ocijenio je direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu Bojan Arbutina.
Komentarišući odluku opštine i školskog odbora u Privlaci da spomen-ploču i spomenik antifašistima izmjesti na groblje zbog, kako su obrazložili „uređenja školskog dvorišta sadržajima primjerenim djeci“, Arbutina je za Srnu rekao da se i taj potez uklapa u praksu sistematskog uklanjanja antifašističkih spomenika u Hrvatskoj.
– To je nastavak politike sjećanja Hrvatske od 1991. godine do danas. Ako se ovaj trend nastavi, Hrvatska će u bližoj budućnosti ostati bez ijednog antifašističkog spomenika. Da paradoks bude veći, jedan od ustavnih temelja Hrvatske jeste i odnos prema antifašizmu i njegovom nasleđu – istakao je Arbutina.
On je ukazao da upravo iz tog razloga ovo sistematsko uklanjanje antifašističkih spomenika predstavlja ozbiljan problem, prije svega u političkom, društvenom i kulturološkom smislu.
– Imajući u vidu da hrvatski javni prostor postaje sve tolerantniji prema ustaškim simbolima, problem dobija nove dimenzije – kaže Arbutina.
On je ocijenio da je očigledno da se u Hrvatskoj vode ideološke borbe oko narativa koji će dominirati u javnom prostoru, dodajući da potvrda te teze može da se pronađe i u slučaju spomenika u Privlaci.
Arbutina je naglasio da je, osim tog spomenika, tokom ove godine stradalo još nekoliko antifašističkih spomen-obilježja širom Hrvatske.
On je podsjetio da je u Budićima kod Pakraca sa spomenika posvećenog formiranju 12. slavonske proleterske udarne brigade ukradena spomen-ploča i izbijena petokraka zvijezda, dok je u Crljencima kod Požege odnesena mermerna ploča sa imenima žrtava ustaškog genocida.
– U Gornjim Grahovljanima je skinuta metalna crvena zvezda, a u Sloboštini kod Požege ove godine ponovo je razbijena spomen-ploča na mestu genocidnog zločina iz avgusta 1942. godine, kada je ubijeno 1.368 pripadnika srpskog naroda – naveo je Arbutina.
On je dodao da je u uvali Slana na Pagu početkom ovog mjeseca po četvrti put razbijena spomen-ploča posvećena žrtvama ustaških logora smrti Slana i Metajna.
– Prema dokumentaciji hrvatskog Saveza antifašističkih boraca, samo između 1990. i 2000. godine uništeno je, oštećeno ili uklonjeno 2.964 antifašistička spomen-obeležja, a dodamo li tome period od 2000. godine do danas taj broj je svakako veći – ukazao je Arbutina.
On je naveo da je spomenik u Privlaci, koji je uklonjen iz školskog dvorišta, posvećen stradalim žiteljima tog mjesta u Drugom svjetskom ratu.
Arbutina je objasnio da je riječ o ukupno 48 mještana Privlake, od kojih je 41 lice poginulo ili umrlo u NOB-u, dodajući da su svi bili hrvatske nacionalnosti i da je prosječna starost poginulih boraca bila 23 godine.
– Danas, kada je prošlo više od 80 godina od završetka Drugog svetskog rata, neko u Hrvatskoj želi da izbriše podvige njihovih predaka koji su svoje živote dali u borbi protiv okupatora i NDH, kao i da poraženi pokret, genocidnu državu i ideologiju, te njihove vođe, ponovo vrati u javni prostor – ocijenio je Arbutina.
