Tegeltija: Donijeti pravedniji zakon o platama

7
Foto: Siniša Pašalić/Ringier

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da je promijenjena cijena rada za zaposlene u institucijama BiH, ali ne i koeficijenti, te očekuje da stručne službe i sindikati naprave novi zakon o platama u institucijama BiH koji će biti pravedniji i otkloniti veliku disproporciju.

Tegeltija je rekao da je aktuelan zakon iz 2007. godine i da je formirana radna grupa koja će sa sindikatom državnih službenika da pripremi novi kojim bi bili korigovani koeficijenti.

On je istakao da je bio iznenađen kada je došao na funkciju predsjedavajućeg Savjeta ministara, kada je vidio da postoji velika disproporcija između prvog rukovodioca i ostalih, što je manje izraženo u entitetima.

Tegeltija je dodao da mu smeta i to što postoji diskreciono pravo rukovodilaca institucija da dijele stimulacije, a taj dio novca bi trebalo pretvoriti u koeficijente i korigovati plate.

– Kao ministar finansija, uvijek sam se zalagao da niže plate imaju veći procenat rasta, ali ovdje se radilo samo o promjeni cijene rada, ali ne koeficijenata – rekao je Tegeltija za RTRS.

On je naveo da je u institucijama BiH zaposleno oko 20.000 radnika, te da su njihove plate u jednom trenutku bile na većem nivou od plata u entitetima, ali da se onda u dva navrata smanjivala cijena rada, a entiteti su povećavali plate.

– Zaposleni u zajedničkim institucijama BiH, pored plate, imaju topli obrok i dio regresa, što zaposleni u institucijama Republike Srpske nemaju, ali posle ovih korekcija plate su i dalje veće u Republici Srpskoj – istakao je Tegeltija.

On je podsjetio da je povećanje plata planirano i budžetom za 2020. godinu, ali da se usljed pandemije virusa korona odustalo od toga i namijenjena sredstva (39 miliona KM) su usmjerena ka entitetima za borbu protiv korone.

Govoreći o ukidanju akciza na naftu i naftne derivate, predsjedavajući Savjeta ministara je rekao da su mnogi potrčali da budu dobročinitelji u toj priči pa su se takmičili ko će više smanjiti akcize, a da nisu napravili ozbiljne analize o posljedicama toga.

– Od početka sam zagovarao da u ovim trenucima krize država treba da usmjereno djeluje prema onima koji su najviše pogođeni, kada ima novca – a novca ima – rekao je Tegeltija.

On je poručio da BiH ima dovoljno električne energije, čak i za izvoz, čime je moguće kompenzovati razliku troškova koje elektroprivreda ima zbog niskih cijena.

Prema njegovim riječima, napravljena je procjena cijena energenata za prvi kvartal 2023. godine, koje nisu optimistične.

– Pesimistične su procjene kada je riječ o energentima. Ne želim nikoga plašiti, ali sa stanovišta potrošnje gasa mi smo mali potrošači – rekao je Tegeltija i dodao da do sada nije bilo najava o blokiranju isporuke gasa.

On je napomenuo da je cijena gasa ostala ista zahvaljujući angažmanu i dobrim odnosima člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Milorada Dodika sa predstavnicima Ruske Federacije.

Ipak, dodao je Tegeltija, ako dođe do značajnijeg skoka cijene gasa, moraće da djeluje i Vlada FBiH i Vlada Sarajevskog kantona da bi subvencionisali dio grijanja građanima Sarajeva.

Kada je riječ o hrani, Tegeltija je rekao da je u regionu ima dovoljno, ali da ozbiljan problem postaje cijena hrane.

– Taj inflatorni pritisak koji je rezultat rata neće prestati dok se rat ne zaustavi. Sankcije (između Rusije i zapadnih zemalja) su dodatno povećale ove cijene – rekao je Tegeltija.

On je zaključio da građani velikih zemalja, koje nameću sankcije zarad političkih dobitaka, plaćaju cijenu takvih odluka, kao i građani BiH koja u političkom smislu ne može ni dobiti niti izgubiti.