Flomastere u ruke, bojenje može da počne. Pred izbore Centralna izborna komisija (CIK) nas, po svemu sudeći, podsjeća na gradivo iz prvog razreda. Kružić se boji cijeli. Ni milimetar preko.
Samo što, ovaj put, zadatak ne pregleda učitelj, nego skener. Ukoliko vam flomaster „pobjegne“ nekoliko milimetara preko kružića, ono što je za birača jasna volja, skeneru bi mogao biti – nevažeći listić.
– Skener će ga očitati kao nevažeći glasački listić. Jer, da bi skener prepoznao glasanje, mora se dobro popuniti ovaj kružić. Niko od nas nema ništa protiv da se izvrši biometrijsko utvrđivanje ko je glasač ko nije. Ali, šta je suština ovog skeniranja i zašto je potrošeno 70 i nešto miliona – upitao je član Republičke izborne komisije Aleksandar Radeta.
Uz glasački listić stiže i kandidatska lista, pa pronađi ime, zapamti broj, vrati se na listić i pogodi pravi kružić. Moglo bi se reći – pravi izborni kviz. Posebno za starije birače koji će se sa novom procedurom možda prvi put susresti tek iza paravana, piše ATV.
– I sada zamislite to suočavanje sa glasačkim listićem, gdje imate veliki broj političkih subjekata, imate drugi listić gdje morate pronaći i na jednoj i na drugoj strani. Prilično to traje. Ako u tome imate pojavu osobe sa invaliditetom, koja je slabovidna, polupismena – vjerujte da će, bojim se, dosta ljudi razmisliti da li da pristupe glasanju, jer narod će uvijek govoriti: zašto mi to treba da idem tamo, da se izlažem stresu, blamovima, strahovima i tako dalje – rekao je Nevenko Vranješ, Ombudsman za ljudska prava BiH.
– Smatramo da je ovo na neki način nepotrebna promjena koja dolazi vrlo kasno, imamo mjesec i po dana da obučimo birače kako da koriste nove izborne tehnologije, što je lakši izazov, ali i kako glasati na redizajniranim glasačkim listićima, što je teži izazov – rekao je projekt-menadžer Koalicije „Pod lupom“ Dario Jovanović.
Ko se snađe sa brojevima i kružićima, stiže do skenera. Listić se ne presavija, već ide u zaštitnu fasciklu, a zatim jedan po jedan, licem prema dolje, u uređaj. Skener čita ono što vidi, a prije skenera postoji mogućnost da vaš izbor vidi i osoba iza ili pored vas.
– Naravno da će vidjeti, jer tu nema nikakve zaštite. On je stavljen tu pored skenera da „pomogne“ licima koja se ne snalaze – rekao je Radeta.
Sve ovo na izborni dan treba da drže pod kontrolom birački odbori. Uz biračke spiskove, listiće i dosadašnju proceduru, sada dobijaju uređaje, biometriju, skenere i čitav niz situacija za koje moraju imati odgovor.
Ni u Gradskoj izbornoj komisiji Bijeljina nisu optimistični. Odgovornosti previše, vremena i podrške CIK-a, kažu, premalo.
– Evo za mjesec i po nas čekaju izbori koje mi treba da provedemo i treba da ponesemo odgovornost. Šta imamo od CIK-a? Nemamo ništa osim iščitavanja pukog slova zakona, gdje neko – gradonačelnik – treba da obezbijedi to i to. Od toga nema ništa – rekao je član Gradske izborne komisije Bijeljina Radomir Njeguš.
Pravi paradoks mogao bi da stigne tek nakon zatvaranja birališta. Skener prebroji jedno, ljudi kontrolno prebroje drugo. U idealnom scenariju – iste brojke i brži rezultat. Ako se ne poklope, vraćamo se papiru i ručnom brojanju. Pa bi najmoderniji dio novog sistema, u spornoj situaciji, mogao završiti tamo odakle smo krenuli – na čovjeku, papiru i olovci.
– Šta onda ako se oni ne podudaraju, onda se ide ponovo ručno brojati i upisuju se i priznaju se samo oni rezultati koji se ručno utvrde. Onda se postavlja pitanje: a što nam je sve ovo trebalo? Mislim da će ovaj sistem produžiti i iskomplikovati ovo sve umjesto da pojednostavi i skrati utvrđivanje rezultata – rekao je bivši predsjednik CIK-a BiH Branko Petrić.
CIK je zadao domaći zadatak. Ostalo je još 45 dana da ga svi savladaju. Ko je učio i savladao, a ko će pasti na prvom kružiću znaćemo četvrtog oktobra.
