Obaveze iz drugog i trećeg energetskog paketa bile su teme sastanka ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staše Košarca sa entitetskim ministrima energetike i rudarstva.
Košarac je istakao da je usaglašeno oko 95 odsto sadržaja Odluke o kvalitetu nafte i naftnih tečnih derivata, te da bi ona u narednih tridesetak dana mogla da bude usvojena na Savjetu ministara čime bi se i deblokirao proces ulaska BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju.
Iskazana je i spremnost da se i dalje radi na Zakonu o regulatoru električne energije i prirodnog gasa i prenosu i tržištu električne energije u BiH pri čemu je istaknuta i konfuzija kada su iz kabineta bivšeg ministra spoljne trgovine izašla dva sadržaja ovog zakona.
– Ono što treba istaći da je Republika Srpska dala pozitivno mišljenje na tu draft verziju. Vlada Federacije, parlament Federacije osporio određene sadržaje i ono što jeste potrebno je da riješimo to pitanje i da na jedan odgovoran način napravimo kompilaciju onoga što je dostavljeno Srpskoj i onoga što je dostavljeno FBiH – rekao je Košarac.
On je istakao da su preuzeli obavezu da će to uraditi u narednih 15 dana i dostaviti entitetskim nadležnim tijelima i da će se to pitanje ponovo definisati na adekvatan način.
– Mislim da smo sada sasvim blizu da na bazi i onoga što su direktive iz EU i smjernice iz Energetske zajednice možemo imati konačno usaglašeni tekst poštujući prije svega nadležnosti koje su definisane ustavom u BiH, ustavima entiteta i zakona koji su u ovim oblastima već na snazi koji nas na to obavezuju – rekao je Petar Đokić ministar energetike i rudarstva Republike Srpske.
Čini se sve da BiH postane članica Svjetske trgovinske organizacije
Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara, Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske i Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije BiH (FBiH) čine sve da BiH postane članica Svjetske trgovinske organizacije i da budu realizovani drugi i treći energetski paket, rekao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.
On je naveo da je današnji sastanak sa entitetskim kolegama Petrom Đokićem i Nerminom Džindićem bio na ministarskom nivou i da je razgovarano o potrebi razvoja energetskog sektora u Republici Srpskoj i FBiH.
Košarac je nakon sastanka rekao da oba ministarstva svoje aktivnosti obavljaju u skladu sa ustavnim nadležnostima, te da ministarstvo na čijem je čelu ima ulogu koorinatora, a ne centralnog organa za oblast energetike.
On je istakao da se može konstatovati da postoji dobar nivo razumijevanja i saradnje da se, na osnovu preuzetih obaveza od Evropske energetske zajednice i unutrašnjih obaveza entiteta i zajedničkog nivoa, hrabrije i otvorenije pristupi rješavaju pitanja obaveza koje BiH ima, a odnose se na drugi i treći energetski paket.
– Ohrabrila me je činjenica da smo danas u najznačajnijoj mjeri više od 95 odsto sadržaja odluke o kvalitetu nafte i naftnih derivata usaglasili. To bi značilo da bismo time mogli da u narednom periodu, ne dužem od 30 dana, usvojimo odluku na Savjetu ministara i omogućimo deblokiranje procesa ulaska BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju – istakao je Košarac.
On je naglasio da je krajem godine u Kazahstanu ministarska konferencija i da vjeruje da će BiH ispuniti sve elemente da bi bio realizovan i drugi energetski paket i da bi konačno BiH ispunila uslov i postala članica Svjetske trgovinske organizacije.
– To bi značilo jako puno prednosti za izvozno orijentisana preduzeća iz Republike Srpske i FBiH sa aspekta sadržaja robe koje bi imali na tržištu BiH – istakao je Košarac.
On kaže da je na sastanku razgovarano i o obavezama iz Trećeg energetskog paketa, a to je prije svega zakon o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, prenosu tržišta električne energije u BiH.
– Treba istaći da je u aprilu 2019. godine potpisana izjava od premijera Republike Srpske i FBiH i entitetskih ministarstava i ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i da je na osnovu toga nastao nacrt verzije tog zakona i da su iz neobjašnjivih razloga iz kabineta bivšeg ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa izašla dva sadržaja zakona istog naziva – rekao je Košarac.
On je naglasio da je to stvorilo određenu konfuziju.
– Republika Srpska je dala pozitivno mišljenje na tu draft verziju, Vlada Federacije, odnosno federalni Parlament je osporio određene sadržaje i danas smo u situaciji da treba da riješimo to pitanje i na odgovoran način napravimo kompilaciju onoga što je dostavljeno Republici Srpskoj i onoga što je dostavljeno FBiH – pojasnio je Košarac.
On je istakao da su preuzeli obavezu da će to uraditi u narednih 15 dana i dostaviti entitetskim nadležnim tijelima i da će se to pitanje ponovo definisati na adekvatan način.
– Obaviješten sam od kolega iz entitetskih ministarstava da nema mnogo spornih pitanja i da postoji mogućnost da se to na adekvatan način tretira poštujući i strategije i ustavne nadležnosti Republike Srpske i FBiH. Očekujem da ćemo to uraditi u skorijem periodu i to bi značilo da ćemo realizovati dio obaveza iz Trećeg energetskog paketa i da u tom kontekstu možemo odgovoriti onim standardima koji se traže od Republike Srpske i FBiH, odnosno od BiH – rekao je Košarac.
Košarac: Istrajaću na uvođenju zaštitnih mjera
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac rekao je da će istrajati u zahtjevu za uvođenje zaštitnih mjera za domaću proizvodnju i prelevmana i carinske stope na uvoz svježeg i rashlađenog goveđeg i svinjskog mesa iz Evropske unije.
– Proces u BiH je vođen veoma transparentno, a postoje zaključci Vlade Republike Srpske koji obavezuju da postupimo u skladu sa njima, i integrisani zajednički stav udruženja primarnih proizvođača u BiH, jednako iz Srpske i Federacije BiH (FBiH) – naveo je Košarac.
On je rekao da nije ohrabren činjenicom da procedura uvođenja prelevmana nije mogla biti pokrenuta zbog nerazumijevanja kolega u Savjetu ministara iz FBiH.
– Vjerujem da ćemo u nekom budućem vremenu to pitanje tretirati na način da će kolege u Savjetu ministara razumjeti potrebu da se to učini – rekao je Košarac.
On tvrdi da nije sjedio skrštenih ruku i da je razgovarao sa šefom Delegacije Evropske unije u BiH Johanom Satlerom.
– U razgovoru sa njim istakao sam da su argumenti na našoj strani, s obzirom na činjenicu da jedino danas prilikom uvoza svježeg i rashlađenog mesa u BiH ne postoji nikakvo finansijsko opterećenje, dok za sve ostale zemlje u okruženju postoji finansijsko opterećenje u visini prelevmana ili pune carinske stope – naveo je Košarac.
On je dodao da traže iste uslove kao što to ima Srbija, Sjeverna Makedonija ili neke druge zemlje.
– Definitivno, ovo je problem vrlo lošeg pregovaranja prilikom zaključivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, jer je strana iz BiH pregovarala i dogovorila da uvoz svježeg i rashlađenog mesa nema nikakvih finansijskih obaveza. To u značajnoj mjeri danas, uz sav razvoj prerađivačkih kapaciteta u Republici Srpskoj i FBiH, ugrožava primarnu proizvodnju i u Srpskoj i u FBiH – rekao je Košarac.
On je dodao da su se Satler i on saglasili da treba razgovarati o tom pitanju, da treba otvoriti konsultacije s obzirom na podatke da je spoljnotrgovinski promet povećan u odnosu na period kada nije bio na snazi SSP.
– Ukazao sam i na bilanse primarne proizvodnje kako u Republici Srpskoj, tako i u FBiH koji su u porastu, što znači da trebamo imati senzibilitet prema primarnoj, odnosno domaćoj proizvodnji u Republici Srpskoj i Federaciji BIH – rekao je Košarac.
On je poručio da neće odustati, da će na tome raditi i da smatra da je to dobra mjera.
– Uz konsultacije koje treba da imamo sa evropskim predstavnicima trebamo doći do određenih rješenja, a smatram da je rješenje privremena mjera i otvaranje pregovora sa evropskom delegacijom, a konačnu mjeru u skladu sa procedurama i u skladu sa SSP-om donijelo bi Vijeće za SSP čiju strukturu čine ministri iz Savjeta ministara i evropski predstavnici – naveo je Košarac.
On smatra da to treba hrabrije raditi i da smatra da je SSP bilateralni sporazum.
– Ne trebamo biti skeptici da nešto ne možemo promijeniti ukoliko postoji unutrašnja saglasnost. Mislim da tu unutrašnju saglasnost treba proizvesti u BiH snagom argumenata, činjenica, bilansa primarne proizvodnje, bilansa spoljnotrgovinskog prometa, zagovarati promjene SSP kada je riječ o uvođenju prelevmana i carina – istakao je Košarac.
On je podsjetio da je predložena visina prelevmana i carina prije stupanja na snagu SSP koje su bile prisutne u spoljnotrgovinskom prometu i da to ne mora značiti trajna mjera Vijeća za SSP.
– U svakom smislu zagovaram uvođenje ili prelevmana ili carinske stope, ili i jednog i drugog, ali je nedopustivo da naša primarna proizvodnja danas trpi i da jedino u spoljnotrgovinskom prometu uvoza svježeg i rashlađenog mesa nemamo nikakvo finansijsko opterećenje – naglasio je Košarac.
