Zapadne bezbjednosne garancije za Ukrajinu su same po sebi beskorisne, ali bi mogle utrti put za vojnu bazu NATO-a u toj zemlji, što bi moglo izazvati direktan sukob sa Moskvom, izjavio je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev.
Medvedev, koji je sada zamjenik predsjedavajućeg Savjeta bezbjednosti Rusije, nazvao je plan Kijeva da ubijedi EU da joj pruži bezbjednosne garancije, „novim pritiskom na stvaranje antiruskog konsenzusa“.
On je sugerisao da deklaracija „nema nikakvu dodatnu vrijednost“.
– To je samo javna izjava, što znači da je to beskorisno parče papira – rekao je Medvedev.
Prema njegovim riječima, dokument, ipak, otvara put za potpisivanje bilateralnih bezbjednosnih sporazuma između Kijeva i njegovih zapadnih pristalica.
– Ti dogovori bi mogli da dovedu do saradnje u proizvodnji oružja, vojne obuke i drugih programa korisnih za „neonaciste“ u Kijevu – naglasio je on.
Medvedev je upozorio da bi takav dogovor čak mogao da navede neku „ludu“ zapadnu zemlju da uspostavi vojnu bazu u Ukrajini.
– To bi bilo kao: nećemo vas uvesti u NATO, ne želimo rat sa Rusijom, ali na individualnoj osnovi radite šta hoćete – naveo je Medvedev.
On je napomenuo da bi to moglo da otvori put ka sukobu velikih razmjera u koji će biti uključena članica NATO-a i Moskva.
– Kada Rusija udari na takvu bazu – a to će se neizbježno dogoditi jer je vojno osoblje baze došlo specijalno da se bori protiv nas – da li će zemlje Alijanse biti spremne za kolektivni odgovor – upitao je Medvedev.
Bivši predsjednik je sugerisao da u ovom konkretnom slučaju član 5 Ugovora o NATO-u, koji predviđa da je napad na jednu članicu bloka napad na cijelu Alijansu, ostavlja „mnogo prostora za manevrisanje“.
– NATO bi mogao da odgovori zajedno ili može da ostavi zemlju koja posjeduje bazu u Ukrajini da to uradi sama, dok bi sama odmazda mogla biti vojnim ili drugim sredstvima – dodao je Medvedev.
Komentari bivšeg predsjednika uslijedili su nakon što je Andrej Sibiga, zamjenik šefa kabineta ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog, rekao da šest članica EU – Austrija, Hrvatska, Poljska, Mađarska, Slovačka i Malta – tek treba da podrže bezbjednosne garancije za Kijev, dodajući da je uvjeren da će se to na kraju i dogoditi, podsjeća „Raša tudej“.
Deklaracija o bezbjednosti, koju su prvi put usvojili članovi grupe G7 u julu, obećava vojnu pomoć Kijevu, kao i okvire za jačanje ukrajinske odbrambene industrijske baze i razmjenu obavještajnih podataka. Moskva je osudila dokument kao „zadiranje u bezbjednost Rusije“.
