Samardžija: Dodik i ambasadori iz Republike Srpske čuvaju dejtonsku BiH

17
Foto: SRNA

Ruska Federacija izuzetno cijeni nastojanje Srpske da kroz međunarodnu poziciju BiH sačuva neutralni status. Nikad nije bila gore stanje u Ministarstvu inostranih poslova gdje vlada princip „jaranske diplomatije“, koju još savremeni udžbenici diplomatije nisu zabilježili. U Ambasadi nema ni računovođe ni vozača niti konzularnih radnika, što je praksa u mnogim DKP-ima na čijem čelu su srpski kadrovi

Željko Samardžija

Razgovarao: Ognjen Begović (SRNA)

Amabasador BiH u Ruskoj Federaciji Željko Samardžija izjavio je da ambasadori iz Srpske, u konsultacijama sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, čuvaju nadležnosti Republike Srpske definisane Dejtonskim sporazumom.

– Svaki usaglašen stav na nivou Predsjedništva BiH mi, ambasadori BiH, dužni smo provesti u zemlji prijema, a za sve ono što može da donese političku i ekonomsku štetu Republici Srpskoj, prvenstveno se konsultujemo sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, koga je izabrao narod Republike Srpske. Tako je bilo i tako treba da ostane ukoliko želimo da očuvamo nadležnosti Republike Srpske definisane Dejtonskim sporazumom – rekao je Samardžija.

Rusija izuzetno cijeni nastojanje Srpske da BiH sačuva neutralni status

Samardžija je u intervjuu Srni rekao da Ruska Federacija izuzetno cijeni nastojanje Republike Srpske da kroz međunarodnu poziciju BiH sačuva neutralni status kada je riječ o ukrajinskoj krizi i nepridruživanju sankcijama protiv Rusije.

– Pridruživanje sankcijama protiv Rusije nanijelo bi veliku štetu BiH i ugrozilo energetsku bezbjednost, ali i potkopalo temelje Dejtonskog sporazuma, međunarodnog pravnog akta, čiji je Rusija garant – smatra Samardžija.

On podsjeća da se Dodik sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom susreo tri puta u posljednjih deset mjeseci, što dovoljno govori o međusobnim prijateljskim odnosima koji su važna pretpostavka za unapređenje ekonomske saradnje sa Rusijom, posebno u kontekstu aktuelne energetske krize ali planiranih projekata u energetskim sektoru, izgradnji gasnih elektrana i gasifikaciji Republike Srpske.

– Treba napomenuti da i BiH u cjelini ima benefite od ovakvih razgovora jer je potrošnja gasa u Federaciji BiH (FBiH) pet puta veća nego u Republici Srpskoj, što znači da moramo graditi zajedničku odgovornost za energetsku bezbjednost stanovništva i privrednih subjekata u BiH. Nažalost, tako nije u realnom životu jer neki političari u FBiH više misle kako se dodvoriti stranim mentorima, nego onima koji im daju povjerenje na izborima – naglašava ambasador BiH u Moskvi.

Samardžija sugeriše da će biti interesantno vidjeti, u šta otvoreno sumnja, da li će ti ljudi i instutucije na čijem su čelu, kada dođe hladna zima, zavrnuti gas i ostaviti građane bez grijanja, samo zato što je to gas iz Rusije.

On podsjeća da je tako bilo i sa povoljnom ruskom ponudom za nabavku vakcina protiv virusa korona, koju je svjesno ili ne, ignorisala ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković.

U MIP-u nikad gore, na sceni „jaranska diplomatija“

– Kada je riječ o saradnji i odnosima u Ministarstvu inostranih poslova moram reći da već 25 godina radim u zajedničkim institucijama i da nikad nije bila gore stanje u Ministarstvu inostranih poslova, a moj stav će, siguran sam u to, potvrditi tri četvrtine zaposlenih u ovom ministarstvu – ocjenjuje Samardžija.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo inostranih poslova je potpuno privatizovano i radi za interese jedne političke opcije, kadrovska politika je jednostrana i svodi se na jedini kriterijum poslušnosti i po principu „jaranske diplomatije“ koju još savremeni udžbenici diplomatije nisu zabilježili.

On tvrdi da su ključni ljudi koji vode kadrovsku politiku i organizacione poslove u Ministarstvu inostranih poslova za samo tri godine napredovali od mjesta tehničkog sekretara do najvišeg diplomatskog ranga ministra savjetnika, a to nema nigdje u svijetu, i to svi znaju, pa i u Agenciji za državnu službu, mada niko ništa neće preduzeti.

– Rezultat takve kadrovske politike je stanje u diplomatsko-konzularnim predstavništima (DKP). Dovoljno je reći da sam na početku mandata zatekao puni sastav u Ambasadi u Moskvi, od devet zaposlenih, a poslije dvije godine sam ostavljen samo sa jednim diplomatom bez iskustva. Jednostavno, ljudi se povlače iz DKP-a i niko se ne raspoređuje, a ugašeno je i konzularno odjeljenje, iako je svaki mjesec unosilo u budžetski prihod značajna sredstva. Nema ni računovođe, ni vozača, ni konzularnih radnika… – ogorčen je Samardžija.

On smatra da je povlačenje zaposlenih i diplomata svjesna radnja kojom se želi otežati i blokirati rad ambasadora koji dolaze iz Republike Srpske, i to je praksa u mnogim DKP-ima na čijem čelu su srpski kadrovi.

– Samovolja u radu, ignorisanje konsenzusa i nespremnost za bilo kakvu saradnju već je postala normalna praksa u radu aktuelnog ministra inostranih poslova u Savjetu ministara, koja se svakom svojom izjavom zaklinje u BiH, ali svaki njen potez je upravo suprotan interesima dejtonske BiH, koja ne može opstati bez dogovora tri naroda i dva ravnopravna entiteta – rekao je Samardžija u intervjuu Srni.

Upitan da ocijeni uslove i svoj rad tokom mandata u Moskvi, on je rekao da je „nezahvalno davati ocjenu o svom radu, jer je prava adresa za to srpski član Predsjedništva BiH, koji je njemu dao povjerenje da predstavlja Republiku Srpsku i BiH u najvećoj zemlji na svijetu“.

Ovo, kaže, naglašava iz prostog razloga što mnoge kolege ne uvažavaju poziciju i značaj Republike Srpske u zajedničkim institucijama i nastupaju bez usaglašenog stava u Predsjedništvu BiH, čime dodatno usložnjavaju ionako složene političke odnose u BiH.