Šesnaesti dan rata u Ukrajini. Ministarstvo odbrane Rusije tvrdi da su uništena još dva ukrajinska vojna aerodroma, dok iz Kijeva ističu da više gradova trpi razorne udare. UN: Više od 2,5 miliona ljudi napustilo zemlju.
20.13 – „Meta“ mijenja politiku govora u Ukrajini, Rusija ograničava pristup Instagramu
Prema internim mejlovima zaposlenih u „Meti“ u koje je Rojters imao uvid, korisnicima Fejsbuka i Instagrama „u nekim zemljama da pozivaju na nasilje protiv Rusa i ruskih vojnika u kontekstu invazije na Ukrajinu“. „Meta“ će takođe privremeno dozvoliti neke objave koje pozivaju na smrt ruskog predsjednika Vladimira Putina ili bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, navodi Rojters.
Šef globalnih poslova „Mete“ u čijem je vlasništvu Fejsbuk Nik Kleg precizirao je da će se promjene u pravilima za govor u kontekstu ruskog napada na Ukrajinu primjenjivati samo u Ukrajini.
Kleg je rekao da su te politike „usredsređene na zaštitu prava ljudi na govor kao izraz samoodbrane u reakciji na napad na njihovu zemlju“.
Dodaje da „Meta“ nema spora sa ruskim narodom i da su promjene privremene.
Istovremeno, Roskomnadzor, ruski državna regulatorna agencija za komunikacije, navela je da će uvesti ograničenja za pristup Instagramu od 14. marta.
(Rojters)
18.58 – Jutjub blokira kanale povezane sa medijima koje finansira Rusija
Jutjub je blokirao pristup kanalima povezanim sa ruskim medijima koje finansira Rusija, saopštila je kompanija, pozivajući se na politiku zabrane sadržaja koji „poriče ili banalizuje dobro dokumentovane nasilne događaje“.
– Naše smernice zabranjuju odbijanje sadržaja, minimiziranje ili trivijalizaciju dobro dokumentovanih nasilnih događaja – saopštio je Jutjub.
Napadom Rusije se ta politika krši, dodaje se u saopštenju.
– U skladu s tim, odmah stupajući na snagu, takođe blokiramo Jutjub kanale povezani sa ruskim državnim medijima, na globalnom nivou – naveo je portparol kompanije Faršad Šadlu.
(Rojters)
18.54 – Međusobne optužbe Rusije i SAD na sednici Savjeta bezbjednosti
Ujedinjene nacije su saopštile da ne znaju za bilo kakav program biološkog oružja u Ukrajini dok su Vašington i njegovi saveznici izrazili zabrinutost jer, kako su naveli, Rusija širi „nedokazanu tvrdnju u cilju lansiranja bioloških ili hemijskih napada“.
Izumi Nakamitsu, visoki predstavnik UN za pitanja razoružanja, rekao je da Ujedinjene nacije „ne znaju“ za programa biološkog oružja u Ukrajini, koja je ratifikovala međunarodnu zabranu takvog oružja, kao i Rusija.
Ruski izaslanik pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja, ponovio je tvrdnju, ali kako navodi Rojters, bez pružanja dokaza da Ukrajina vodi laboratorije za biološko oružje uz podršku Ministarstva odbrane SAD.
Ambasadorka SAD pri Ujedinjenim nacijama Linda Tomas-Grinfild je istakla da je Vašington „duboko zabrinut“ zbog toga što je, kako je navela, Rusija sednicu sazvala kao deo napora za „lažnu zastavu“ čiji je cilj postavljanje temelja za upotrebu bioloških ili hemijskih
oružja u Ukrajini.
(Rojters)
18.09 – G7 podržale ukidanje ekonomskih povlastica Rusiji
Zemlje G7 saopštile su da će preduzeti korake da uskrate Rusiji status takozvane „najpovlašćenije nacije“, čime bi se ukinule beneficije članstva Rusije u Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO).
– Pozdravljamo aktuelnu pripremu saopštenja o širokoj koaliciji članica STO, uključujući i G7, usmerenoj ka ukidanju povlastica Rusiji – navele su zemlje G7 u saopštenju koje je objavila Bijela kuća.
(Rojters)
17.57 – EU uvodi četvrti paket sankcija Rusiji
Evropska unija će suspendovati privilegovani ekonomski i trgovinski tretman Moskvi, suzbiti upotrebu kripto-aktive i zabraniti izvoz u Rusiju luksuzne robe iz EU i uvoz robe od gvožđa i čelika, saopšteno je iz Evropske komisije.
Nove mjere predstavljaju četvrti set sankcija protiv Rusije zbog napada na Ukrajinu.
– U subotu ćemo preduzeti četvrti paket mjera da dodatno izolujemo Rusiju – rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Kao prvi korak, EU će zabraniti uvoz gvožđa i roba iz sektora čelika.
Fon der Lajenova je u saopštenju navela da će pravo Rusije na članstvo u Međunarodnom monetarnom fondu i Svjetskoj banci biti suspendovano.
– Rusija ne može grubo da krši međunarodno pravo i istovremeno očekuje da će imati koristi od privilegija kroz članstvo u međunarodnom ekonomskom poretku – rekla je Fon der Lajenova.
(Rojters)
17.46 – Napad na selo u Bjelorusiji, tvrdnje i demanti
Bjelorusko ministarstvo odbrane demantovalo je tvrdnje ukrajinske tajne službe da su ruski avioni bombardovali selo na granici ove dvije države kako bi Bjelorusija bila uvučena u rat.
– Ministarstvo odbrane osnovano tvrdi da je informacija o raketnom napadu na selu u Bjelorusiji potpuna besmislica – rekla je portparolka bjeloruskog ministarstva odbrane, Ina Gorbačeva.
Reakcija bjeloruskih vlasti usledila je nekoliko sati pošto je Ukrajina objavila informaciju da su ruski avioni raketirali selo Kapani u toj državi.
(Belta)
17.35 – Sastanak Putina i Lukašenka u Moskvi, razgovor trajo duže od pet sati
U Moskvi je održan sastanak predsjednika Rusije i Bjelorusije Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenka. Razgovor je trajao duže od pet sati.
Putin je na početku razgovora čestitao Lukašenku na uspješno održanom referendumu u Bjelorusiji o promjeni Ustava. Ruski lider je izrazio uvjerenje da će Bjelorusija i Rusija prevazići sve poteškoće povezane sa pritiskom zapadnih sankcija.
Lukašenko je rekao da ukrajinske vlasti planiraju da „udare ne samo na Donbas, već i na Bjelorusiju“. Prema njegovim riječima, takav ishod je izbjegnut zahvaljujući odluci Ruske Federacije da pokrene „specijalnu operaciju zaštite Donbasa“.
Istovremeno, Putin je naveo da su u pregovorima sa Ukrajinom postignuti određeni pozitivni pomaci. Rekao je da se pregovori sada vode gotovo svakodnevno.
(Izvestija)
17.25 – U centru u Vranju smješteno 12 izbjeglica iz Ukrajine
Kako je potvrđeno RTS-u u Komesarijatu za izbjeglice i migracije Republike Srbije, 12 izbjeglica iz Ukrajine smešteno je tokom dana u Centru u Vranju.
To su prostorije u kojima su ranije boravili migranti iz bliskoistočnih zemalja, sada je centar renoviran, opremljen, pored dvokrevetnih i četvorokrevetnih soba ima i trpezariju, prostorije za edukaciju.
U objektu ima mjesta za 220 osoba, a na jugoistoku Srbije u četiri centra ima ukupno 920 mesta za prihvat izbjeglica.
17.20 – Zasijeda Savjet bezbjednosti UN na zahtev Rusije
U Njujorku se održava sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, koja je zakazana na zahtjev Rusije povodom tvrdnji Moskve o „vojnim biološkim aktivnostima Sjedinjenih Država na teritoriji Ukrajine“, što lideri Ukrajine i SAD negiraju.
(Tanjug)
16.39 – Bajden: SAD ukidaju Rusiji trgovinske povlastice
Predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je da će ta zemlja opozvati Rusiji status „permanentno normalnih trgovinskih odnosa“ kako bi kaznila Moskvu zbog napada na Ukrajinu.
Promjena, za koju je Bajden rekao da se sprovodi u skladu sa potezima saveznika SAD otvorili bi put Sjedinjenim Državama da uvedu carine na široku lepezu ruske robe.
Prema njegovim riječima, SAD će uvesti sankcije protiv još jednog broja ruskih državljana, uključujući i poslanike Dume.
Bajden je tokom obraćanja u Bijeloj kući rekao da SAD zabranjuju izvoz luksuzne robe u Rusiju.
Zabraniće se i uvoz votke, dijamanata i morksih plodova.
Dodaje da će naredba značiti i kraj za investicije iz SAD u bilo koji sektor ruske ekonomije.
(Rojters)
16.35 – Zelenski: Ukrajina je na strateškoj prekretnici
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je ta zemlja došla do strateške prekretnice. Kaže da 16. dan brane zemlju, duže nego što je iko očekivao i da neće dati ni „jedan odsto svoje slobode“.
– Nemoguće je reći koliko dana još imamo da oslobodimo svoju zemlju, ali je moguće reći da ćemo to učiniti jer tome težimo, jer smo već došli do strateške prekretnice – naveo je Zelenski.
(Unian)
16.04 – Švedska procijenjuje da svakog dana u tu zemlju uđe najmanje 4.000 Ukrajinaca
Švedska služba za migracije procijenjuje da svakog dana u tu zemlju ulazi najmanje 4.000 Ukrajinaca, rekao je švedskim novinarima direktor te službe Mikael Ribenvik.
Prema zvaničnim podacima, u Švedsku je stiglo 5.200 izbjeglica iz Ukrajine, a taj broj je zasnovan na podacima o registraciji pri ulasku u zemlju.
Agencija procenjuje da će oko 76.000 izbjeglica tražiti azil u Švedskoj.
15.53 – Erdogan: Svijet je trebalo da progovori 2014. godine
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan sugerisao je da je rat u Ukrajini mogao biti izbjegnut da se svijet otvoreno izjasnio protiv, kako kaže, ruske aneksije Krima 2014. godine.
– Da li bismo se suočili sa ovakvom slikom da su Zapad i cijeli svijet podigli glas? Oni koji su ćutali poslije krimske invazije sada govore neke stvari – izjavio je Erdogan na diplomatskom forumu u Antaliji.
Erdogan je izjavio i da će Turska nastaviti da preduzima napore za postizanje mira u Ukrajini.
15:43 – Kijev: Situacija u opkoljenom Marijupolju kritična
Situacija u opkoljenom ukrajinskom gradu Marijupolju je kritična i neizvesno je da li će osam kamiona sa humanitarnom pomoći moći da stignu do grada, izjavio je savjetnik ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova Vadim Denisenko.
(Rojters)
15.40 – Šarl Mišel: Evropi potreban energetski plan za sljedeću zimu
Predsjednik Evropskog saveta Šarl Mišel rekao je da je Evropskoj uniji potreban energetski plan za sljedeću zimu nakon što je Evropska komisija objavila da planiraju do sredine marta da ukinu ruska fosilna goriva do 2027. godine.
– Želimo da se oslobodimo zavisnosti da bismo mogli da djelujemo koliko možemo, u skladu sa našim evropskim interesima i očigledno nam je za sljedeću zimu potreban poseban plan – rekao je Mišel posle sastanka lidera EU u Versaju.
(Rojters)
14.51 – Kijev: Černobilj još nije povezan na spoljni izvor struje
Državni regulator za nuklearnu energiju Ukrajine saopštio je da snabdijevanje černobiljske nuklearne elektrane električnom energijom još nije obnovljeno, uprkos tome što je rusko Ministarstvo energetike reklo da su je u četvrtak obnovili bjeloruski stručnjaci.
Ukrajina je upozorila na povećan rizik od curenja radijacije ako se visokonaponski dalekovod, oštećen u borbama, ne popravi u postrojenju, koje su zauzele ruske snage.
– Pokušaji da se obnovi eksterno napajanje su u toku – navodi se u saopštenju. Kada se eksterno snabdevanje električnom energijom prekine, uključuje se dizel generator za hitne slučajeve.
(Rojters)
13.35 – Kremlj: Sukob će stati kada Zapad ozbiljno razmotri ruske zahtjeve
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov saopštio da će se sukob u Ukrajini okončati kada Zapad uvaži zabrinutost Rusije zbog ubijanja civila u istočnoj Ukrajini i proširenja NATO-a na istok.
Peskov je, na pitanje novinara kako bi kriza mogla da se završi, iznio je stav Rusije i rekao da vjeruje da Ukrajina razgovara o zahtjevima Moskve sa Sjedinjenim Državama i drugim saveznicima.
– Rusija je formulisala konkretne zahtjeve Ukrajini da riješi ta pitanja. Koliko razumemo, o tim zahtjevima Ukrajinci razgovaraju sa svojim savjetnicima, prije svega SAD i zemalja Evropske unije – istakao je Peskov.
– Nadajmo se. To treba da se uradi. Onda će se sve završiti – dodao je Peskov.
(Rojters)
12.59 – Putin: Postignut „određeni napredak“ u pregovorima
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u da je postignut „određeni napredak“ u pregovorima Moskve sa Ukrajinom, ali nije iznio više detalja.
– Postoje određeni pozitivni pomaci, kažu mi pregovarači sa naše strane – naveo je Putin na sastanku sa bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom i dodao da se razgovora „praktično na dnevnoj bazi“.
Dodao je da će detaljnije o tome razgovarati sa Lukašenkom.
(Rojters)
11.42 – UN: Više od 2,5 miliona izbjeglih iz Ukrajine
Više od 2,5 miliona ljudi pobjeglo je iz Ukrajine, saopštile su agencije UN-a, a još dva miliona je proterano iz svojih domova u zemlji od početka ruske invazije 24. februara.
Kako se ističe u saopštenju, Ujedinjene nacije su planirale svoje humanitarne potrebe pod pretpostavkom da će oko četiri miliona ukrajinskih izbjeglica potražiti sigurnost u inostranstvu.
Međutim, s obzirom da je oko 200.000 ljudi pobjeglo u susjedne zemlje u posljednja 24 sata, zvaničnik UN za izbjeglice rekao je da će možda morati da revidiraju tu cifru.
– Sasvim je moguće da će planirana cifra od četiri miliona biti revidirana. To ne bi bilo iznenađenje – rekao je novinarima u Ženevi putem video-linka Metju Saltmarš, portparol agencije UN za izbjeglice (UNHCR) u blizini granice u Poljskoj.
Humanitarne agencije se bore da obezbjede objekte za grejanje hiljada izbjeglica koje čekaju na niskim temperaturama na graničnim prelazima, dodao je Saltmarš.
(Rojters)
11.14 – Gradonačelnik Harkova: Grad trpi intenzivno bombardovanje
Ihor Terehov, gradonačelnik Harkova kaže da taj grad na istoku Ukrajine trpi intenzivno bombardovanje ruskih snaga.
– Do danas je uništeno 48 (gradskih) škola – dodao je Ihor Terehov. Grad u mirnodopsko vrijeme ima oko 1,4 miliona stanovnika.
(Rojters)
10.28 – Vlasti Izjuma: Pogođena psihijatrijska bolnica, nema žrtava
Lokalna uprava tvrdi da su ruske snage u petak pogodile psihijatrijsku bolnicu u blizini grada Izjuma na istoku Ukrajine, prenosi regionalna vlast.
Ukrajinska Državna služba za vanredne situacije navela je da u napadu na bolnicu sa 330 ljudi nije bilo žrtava.
Oleh Sinegubov, guverner Harkovske oblasti, rekao je ranije danas da su 73 osobe evakuisane.
(Rojters)
09.52 – Putin: Treba dozvoliti dolazak dobrovoljaca u Donbas
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da želi da dozvoli dobrovoljcima da se bore protiv ukrajinskih snaga i odobrio je predaju zarobljenih raketnih sistema zapadne proizvodnje proruskim snagama u Donjecku i Lugansku.
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu predložio je predaju protivtenkovskih sistema američke proizvodnje kao što su „dževelin“ i „stinger“ borcima iz pobunjeničkih regiona Luganska i Donjecka.
Prema njegovim riječima, na Bliskom istoku ima 16.000 dobrovoljaca koji su spremni da dođu da se bore u Donbasu.
Putin je, govoreći na sjednici ruskog savjeta za bezbjednost, rekao da podržava takvu ideju dodajući da treba dozvoliti dolazak onima koji žele da se dobrovoljno bore.
(Rojters)
09.37 – Moskva: Uništeni vojni aerodromi u Lucku i Ivano-Frankivsku
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su ukrajinski vojni aerodromi u Lucku i Ivano-Frankivsku stavljeni van funkcije.
– Od početka operacije uništeno je 3.213 objekata vojne infrastrukture Ukrajine – naveo je zvanični predstavnik ruskog ministarstva odbrane, general-major Igor Konašenkov.
(Izvestija)
08.47 – Američki kongres odobrio 13,6 milijardi dolara pomoći Ukrajini
Navodi se da će ta sredstva će biti iskorišćena za humanitarnu pomoć, kao podrška ekonomiji države kao i za odbrambeno oružje i vojnu opremu, agencija Unijan prenosi američke medije.
Paket hitne pomoći pruža pomoć ukrajinskoj vojsci, izbjeglicama, povećava ovlašćenja predsjednika SAD da pošalje odbrambenu opremu u Ukrajinu i zemlje članice NATO-a.
Predlog zakona predviđa i primenu sankcija Rusiji. Dokument će biti prosleđen američkom predsjedniku Džozefu Bajdenu na potpis.
(Unijan)
08.36 – Savjetnik Zelenskog: Veći ukrajinski gradovi trpe razorne udarce
Mihailo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, tvrdi da veći gradovi u zemlji trpe razorne udarce.
U svojoj objavi na Tviteru naveo je da je do prvog granatiranja došlo u Lucku, gdje su pogođene dvije kotlarnice, dok su tri „snažne eksplozije“ pogodile Ivano-Frankivsk, a i Dnjepar je takođe bio na udaru.
– Ruski destruktivni rat protiv civila i velikih gradova se nastavlja – dodao je Podoljak.
08.23 – Ukrajina prestaje sa kupovinom ruskog nuklearnog goriva
Ukrajinska državna nuklearna kompanija Energoatom više neće kupovati rusko nuklearno gorivo, navodi se u saopštenju.
Ukrajina upravlja nuklearnim reaktorima iz sovjetske ere, uvozeći svoje gorivo iz Rusije i Sjedinjenih Država.
(Rojters)
07.45 – SZO preporučila Ukrajini: Uništite opasne patogene u laboratorijama
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučila je Ukrajini da uništi veoma opasne patogene koji se čuvaju u laboratorijama u toj zemlji, kako bi spriječila moguće širenje bolesti, prenosi Rojters.
SZO je istakla da je nekoliko godina sarađivala sa ukrajinskim medicinskim vlastima.
– SZO je snažno preporučivala Ministarstvu zdravlja Ukrajine i drugim nadležnim organima da unište posebno opasne patogene, kako bi se sprečilo eventualno curenje – navodi se u elektronskom pismu koji je ova organizacija uputila agenciji Rojters.
(Rojters)
07.32 – Ministarstvo odbrane Rusije objavilo da je zauzelo grad Volnovahu
Zvanični predstavnik ruskog Ministarstva odbrane general-major Igor Konašenkov rekao je da je Donjecka narodna republika (DNR) oslobodila grad Volnovahu.
Pod kontrolu su uzeta i naselja Olginka, Veliko-Anadol i Zeleni Gaj.
Napredovanje u dubinu bilo je do šest kilometara, naveo je Konašenkov.
– Tokom dana borbena avijacija i vojna protivvazdušna odbrana oborili su tri ukrajinska helikoptera Mi-24, osam bespilotnih letjelica, uključujući pet tipa „bajraktar“ TB-2. Operativno-taktička i vojna avijacija pogodila je 107 objekata ukrajinskih oružanih snaga, uključujući šest komandnih i kontrolnih centara i centara veze, 14 skladišta municije i goriva i maziva, 11 mjesta na kojima se gomila vojna tehnika – objasnio je Konašenkov.
General-major je napomenuo da je tokom operacije van pogona 3.213 vojnih infrastrukturnih objekata Ukrajine.
(Izvestija)
06.47 – Vazdušni napad na Dnjepar
U tri ruska vazdušna udara jutros na grad Dnjepar poginula je najmanje jedna osoba, saopštile su ukrajinske vlasti.
Kako je navedeno iz službe za vanredne situacije, udari u ovom centralnom ukrajinskom gradu na reci Dnjepar, bili su u blizini obdaništa, kaže se u izveštaju, prenosi Unijan.
Ukrajinski mediji izvještavaju danas o eksplozijama i u Lucku, na sjeverozapadu zemlje.
(Unijan)
06.44 – Više od milion djece napustilo Ukrajinu
Unicef poziva na pristup humanitarnoj pomoći i evakuaciju stanovništva u Ukrajini. Unicef je objavio da je više od milion djece napustilo Ukrajinu.
Prema podacima međunarodne organizacije, većina malih Ukrajinaca pobegla je sa porodicama u Poljsku, Mađarsku, Slovačku, Moldaviju i Rumuniju.
– Broj djece koja su pobjegla je zapanjujući, što pokazuje koliko je situacija postala očajna za djecu i porodice u Ukrajini. Djeca ostavljaju sve što im je poznato u potrazi za bezbjednošću. To je strašno – rekao je Afšan Kan, regionalni direktor Unicefa za Evropu i centralnu Aziju.
U saradnji sa partnerima, fondacija obećava da će isporučiti medicinski materijal u 22 ratom pogođene bolnice u pet dijelova Ukrajine kako bi pomoć stigla do 20.000 dece i majki, a kako navode, preduzima se i niz drugih mjera.
(Unijan)
06.32 – EU upozorila na spremnost da pojača sankcije Rusiji i Bjelorusiji
Lideri EU najavili su spremnost da pojačaju pritisak na Rusiju i Bjelorusiju zbog Ukrajine.
Nakon rezultata neformalnog samita u francuskom Versaju, lideri zemalja EU izrazili su spremnost da dodatno pojačaju ekonomski pritisak na Rusku Federaciju i Bjelorusiju zbog specijalne operacije zaštite Donbasa.
– Odlučni smo da dodatno pojačamo pritisak na Rusiju i Bjelorusiju. Uveli smo ozbiljne sankcije i ostajemo spremni da brzo prihvatimo nove – navodi se u saopštenju.
Pored toga, EU je istakla da će nakon završetka ruske akcije podržati obnavljanje demokratske Ukrajine i dodatno jačati veze i partnerstva sa Kijevom kako bismo ga podržali da ide evropskim putem.
(Izvestija)
Kijev optužuje rusku stranu da nije dozvolila izlazak civila iz Marijupolja, dok predstavnici Međunarodnog crvenog krsta kažu da je humanitarna situacija u tom gradu kritična.
Ruska strana otvaraće svakodnevno u deset časova po moskovskom vremenu humanitarne koridore za izlazak iz pet ukrajinskih gradova, ali da će unaprijed tražiti spiskove ljudi i vozila koji će se kretati njima.
Ruska vojska, koja kontroliše oblast oko bivše nuklearne elektrane u Černobilju, dozvolila je popravku elektromreže, jer je ta oblast bez struje dva dana.
Šefovi diplomatija Rusije i Ukrajine, Sergej Lavrov i Dmitro Kuleba, sastali su se u Antaliji, uz posredovanje Turske, ali prekid vatre nije dogovoren.
Kuleba je nakon sastanka rekao da Ukrajinci traže diplomatska rješenja, ali da će, dok ih nema, braniti svoju zemlju i svoj narod od ruske agresije i da se neće predati. Lavrov ističe da će Rusija izaći iz krize otrežnjena i da više neće imati iluzije o saradnji sa Zapadom.
O krizi o Ukrajini ponovo su razgovarali američki predsjednik Džozef Bajden i Redžep Tajip Erdogan, kao i lideri EU na sastanku u Parizu.
