SAD zabranile uvoz nafte i gasa iz Rusije, u srijedu nastavak evakuacije civila humanitarnim koridorima

69
Foto: economictimes.indiatimes.com

Rusija je, nakon treće runde pregovora u Bjelorusiji, otvorila humanitarne koridore za evakuaciju iz Kijeva, Černikova, Sumija, Harkova i Marijupolja. Ukrajina je počela evakuaciju civila iz Sumija i Irpina. Kijev traži direktne pregovore Zelenskog i Putina. Za 10. mart najavljen je sastanak ruskog i ukrajinskog šefa diplomatije u Antaliji.

23.41 – Pepsi, Koka-kola, Starbaks, Mekdonalds prekidaju rad u Rusiji

Velike kompanije poput Mekdonalds i Starbaks privremeno zatvaraju stotine svojih objekata u Rusiji, a Koka-kola i Pepsi su među zapadnim kompanijama koje su odlučile da suspenduju poslovanje u Rusiji nakon što je započela vojnu operaciju u Ukrajini.

Pepsi, proizvođač bezalkoholnih pića i grickalica, suspendovaće kompletno oglašavanje i marketing u Rusiji i zaustaviti prodaju svojih bezalkoholnih pića, kao i rivalska kompanija Koka-kola koja je saopštila da će obustaviti svoje poslovanje u Rusiji.

Američki lanac restorana brze hrane Mekdonalds saopštio je danas da privremeno zatvara svih svojih 850 restorana u Rusiji kao „odgovor na rusku vojnu operaciju u Ukrajini“, prenosi Rojters.

(Rojters)

22.37 – Banka Rusije uvodi privremenu proceduru za poslovanje sa gotovinom

Od 9. marta do 9. septembra 2022. Banka Rusije uvodi privremenu proceduru za gotovinske transakcije, navodi se u saopštenju.

– Banka Rusije uspostavlja sledeću proceduru za izdavanje sredstava sa deviznih depozita ili računa građana: sva sredstva klijenata na deviznim računima ili depozitima čuvaju se i obračunavaju u valuti depozita, Klijent može da podigne do 10 hiljada američkih dolara u gotovini, a ostatak sredstava – u rubljama po tržišnom kursu na dan izdavanja – navodi se u saopštenju.

Kako je objašnjeno iz Centralne banke u ruskim bankama oko 90 odsto deviznih računa ne prelazi iznos od 10 hiljada američkih dolara, odnosno 90 odsto vlasnika deviznih depozita ili računa moći će da u potpunosti podigne sredstva u gotovini.

(Ria Novosti)

22.11 – Prestao prenos podataka iz Černobilja u nadzornu agenciju UN

Sistemi za praćenje nuklearnog materijala u postrojenjima za radioaktivni otpad kompleksa nuklearne elektrane u Černobilju, koji su ruske snage preuzele prošlog meseca, prestali su da prenose podatke nadzornom organu za nuklearnu energiju UN, saopšteno je sedišta Međunarodne agencije za atomsku energiju.

– Generalni direktor je ukazao da je nestao daljinski prenos podataka sistema za praćenje zaštitnih mera instaliranih u nuklearnoj elektrani Černobilj – navodi se u saopštenju.

Zaštitne mere se odnose na sferu rada IAEA u okviru koje se prati kretanje nuklearnog materijala.

(Rojters)

22.00 – Izrael najavio prijem 25.000 izbeglica iz Ukrajine

Izrael je saopštio da će pružiti privremeno utočište za oko 25.000 Ukrajinaca.

Ministarka unutrašnjih poslova Izraela Ajelet Šaked izjavila je da će 20.000 Ukrajinaca koji su bili u Izraelu bez pravnog statusa pre izbijanja sukoba biti zaštićeno od repatrijacije „dok traje opasnost“.

Još 5.000 Ukrajinaca će dobiti tromesečne vize, a biće im dozvoljeno i da rade ukoliko sukob ne prestane po isteku tri meseca.

20.55 – Poljska nudi Vašingtonu trampu za „migove“ za Ukrajinu

Poljska je pristala da preda sve svoje borbene avione „mig-29“ američkoj vazdušnoj bazi u Nemačkoj „odmah i besplatno“ u okviru plana da Ukrajincima obezbedi avione.

Vašington je razmatrao predlog prema kojem bi Poljska isporučila Ukrajini lovce iz sovjetskog doba i zauzvrat dobila američke „F-16“ kako bi nadoknadila gubitak.

„Vlasti Poljske, nakon konsultacija između predsednika i vlade, spremne su da odmah i besplatno rasporede sve svoje avione ‘mig-29’ u vazdušnu bazu Ramštajn i stavi ih na raspolaganje vladi Sjedinjenih Američkih Država“, navodi se u saopštelju poljskog ministarstva spoljnih poslova.

Poljska vlada je, takođe, pozvala druge NATO saveznike, vlasnike aviona „mig-29“, da deluju na isti način.

(Skaj njuz)

20.30 – Ruska strana u sredu ponovo otvara humanitarne koridore

Od 10 časova po moskovskom vremenu u sredu, Rusija nastavlja sa prekidom vatre i spremna je da obezbedi humanitarne koridore iz niza ukrajinskih gradova, uključujući i Kijev, saopštio je ruski Međuresorni koordinacioni štab za humanitarno reagovanje.

Kako se navodi u saopštenju, ova odluka je doneta uprkos stalnom remećenju mera Kijeva za otvaranje humanitarnih koridora.

Moskva je spremna da obezbedi humanitarne koridore od Kijeva i susednih naselja ka Belorusiji do grada Gomelja.

Pored toga, Rusija je spremna da obezbedi koridore: od grada Černigova, takođe, do Gomelja; od grada Sumi u dva pravca do gradova Poltava i Belgorod – zatim vazdušnim, železničkim i drumskim prevozom do odabranih destinacija ili privremenih mesta smeštaja, u pravcu juga – u dogovoru sa ukrajinskom stranom.

Biće otvoren i koridor od Harkova do Belgoroda, zatim vazdušnim, železničkim i drumskim prevozom do odabranih destinacija ili privremenih smeštajnih mesta, do gradova Lavov, Užgorod, Ivano-Frankivsk – u dogovoru sa ukrajinskom stranom; od Marijupolja u dva pravca – ka teritoriji Rusije do Rostova na Donu preko gradova Novoazovsk i Taganrog, do Zaporožja – u dogovoru sa ukrajinskom stranom; a iz drugih naselja – u dogovoru sa ukrajinskom stranom.

(RIA Novosti)

20.21 – Propao još jedan pokušaj evakuacije civila iz Marijupolja

Ukrajinske vlasti ni danas nisu bile u mogućnosti da evakuišu civile iz grada Marijupolja na jugu Ukrajine, rekla je potpredsednica Vlade Ukrajine Irina Vereščuk, opisujući humanitarnu situaciju u opkoljenom gradu kao „katastrofalnu“.

– Humanitarni koridori iz Marijupolja koje nudi Rusija i koji vode do ruske ili beloruske teritorije su neprihvatljivi – rekla je ona.

(Rojters)

19.46 – Mekdonalds privremeno zatvara 850 restorana u Rusiji

Američki lanac restorana brze hrane „Mekdonalds“ zatvoriće privremeno svih 850 restorana u Rusiji, saopšteno je iz te kompanije.

U otvorenom pismu zaposlenima, predsednik i izvršni direktor „Mekdonaldsa“ Kris Kempčkinski rekao je da je zatvaranje tih prodavnica ispravna odluka, ali da će nastaviti da isplaćuju plate zaposlenima.

„Naše vrednosti znače da ne možemo da ignorišemo nepotrebnu ljudsku patnju koja se odvija u Ukrajini“, rekao je Kempčinski.

Kempčinski je rekao da je nemoguće znati kada će kompanija moći ponovo da otvori svoje restorane u Rusiji.

„Mekdonalds“ je takođe privremeno zatvorio 108 restorana u Ukrajini ali i nastavio da plaća zaposlenima.

(Rojters)

19.32 – Iz ukrajinskog grada Sumi evakuisano 3.500 civila

Skoro 3.500 civila evakuisano je iz Sumija na severu Ukrajine tokom privremene obustave vatre, izjavio je regionalni guverner Dmitro Živitski.

Oko 1.700 osoba su, kako je objasnio, strani studenti koji studiraju na univerzitetima u tom gradu.

On je dodao da je primirje prekršeno pucnjavom nedaleko od jednog kontrolnog punkta.

(Rojters)

18.46 – Bi-Bi-Si nastavlja sa izveštavanjem iz Rusije

Britanski javni servis Bi-Bi-Si saopštio je da će nastaviti sa izveštavanjem na engleskom jeziku u Rusiji.

Bi-Bi-Si je u petak saopštio da će pauzirati sa izveštavanjem iz Rusije nakon što je u tpj zemlji usvojen zakon na osnovu koga može da bude izrečena kazna zatvora do 15 godina za svakoga za koga se utvrdi da namerno širi lažne vesti.

„Razmotrili smo implikacije novog zakona zajedno sa hitnom potrebom da se izveštava iz Rusije. Nakon pažljivog razmatranja, odlučili smo da nastavimo sa izveštavanjem na engleskom jeziku iz Rusije“, navodi Bi-Bi-Si u saopštenju.

(Rojters)

18.34 – Zelenski britanskim poslanicima: Nećemo odustati, nećemo izgubiti

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski obratio se video-vezom poslanicima u Donjem domu britanskog parlamenta.
To je prvi put da se jedan strani lider direktno obraća članovima Donjeg doma britanskog parlamenta, koji su Zelenskog pozdravili aplauzom.

– Nećemo odustati, nećemo izgubiti – poručio je Zelenski u obraćanju britanskim poslanicima, citirajući reči Vinstona Čerčila tokom Drugog svetskog rata.

On je rekao da su Ukrajinci pokazali „herojske“ napore protiv ruskih snaga.

– Granatiranje nas nije slomilo – rekao je Zelenski.

(Skaj Njuz)

18.19 – Orban: Proširenje sankcija na ruske energente ne dolazi u obzir

Proširenje sankcija prema Rusiji na energetski sektor bilo bi ogromno neproporcionalno opterećenje za Mađarsku, pa mi to ne možemo da dozvolimo, rekao je mađarski premijer Viktor Orban na Samitu premijera država Višegradske četvorke i Ujedinjenjenog Kraljevstva.

– Mi osuđujemo ruski oružani napad na Ukrajinu, osuđujemo rat, ali nećemo dozvoliti da cenu rata plate mađarske porodice – naglasio je Orban u Londonu.

Mađarski premijer je rekao da se njegova zemlja u velikoj meri snabdeva naftom iz Rusije, a da se 90 procenata stanovništva greje gasom iz Rusije.

– Bez nafte i gasa jednostavno neće funkcionisati mađarska privreda – rekao je Orban, i dodao da je svima u interesu da se rat što pre završi i da će učiniti sve da zavlada mir.

17.35 – Bajden: SAD uvode zabranu uvoza nafte i gasa iz Rusije

Sjedinjene Države uvode potpunu zabranu na uvoz gasa i nafte iz Rusije, saopštio je predsjednik Džozef Bajden.

SAD shvataju da saveznici u Evropi neće moći da se pridruže zabrani uvoza energenata iz Rusije, dodao je Bajden.

Ranije tokom dana, i Velika Britanija je saopštila da će prestati da uvozi rusku naftu i naftne derivate do kraja ove godine. Osim toga, London istražuje mogućnost odbijanja uvoza ruskog gasa.

(Rojters)

15.40 – Putin potpisao zakon o merama podrške građanima i privredi

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon o paketu socijalnih i ekonomskih mjera za podršku građanima i privredi u uslovima sankcija.

Zakon ima za cilj da zaštiti nacionalne interese Rusije od neprijateljskih akcija stranih zemalja i međunarodnih organizacija.

U njemu su definisani mehanizmi za pružanje podrške privrednom sektoru, uključujući pojednostavljenje procedure izdavanja dozvola i licenci kojima se reguliše režim nabavke robe, usluga i rada za potrebe države i lokalnih samouprava.

Rusija će potrošiti dodatnih 3,6 milijardi dolara iz državnog budžeta na isplate porodicama sa djecom uzrasta od osam do 16 godina, po nalogu Putina.

(Izvestija)

15.19 – U Rusiju stiglo 200.000 ljudi iz Ukrajine

Broj stanovnika koji su iz Donjecka i Luganska kao i drugih dijelova Ukrajine pristigli u Rusiju približio se cifri od 200.000, saopštile su ruske službe za sprovođenje zakona.

– Zaključno sa 8. martom, 197.900 ljudi je prešlo rusku granicu, pri čemu je njih više od 173.000 stiglo iz Donjecka i Luganska, počev od 18. februara kada su tamošnje vlasti objavile evakuaciju – navodi neimenovani izvor.

Među onima koji su stigli u Rusiju bilo je oko 50.000 djece.

(Tanjug)

14.52 – Lideri Savjeta Evrope osudili napad Rusije na Ukrajinu

Lideri Savjeta Evrope u zajedničkom saopštenju osudili su napad Ruske Federacije na Ukrajinu, ponovili podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine i pozvali Rusiju da poštuje humenitarno pravo i da zaustavi vojnu operaciju u Ukrajini.

– Najoštrije osuđujemo ničim izazvanu agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu, neopravdani vojni napad jedne države članice Savjeta Evrope na drugu državu članicu. Ponavljamo nepokolebljivu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica – poručili su lideri Savjeta Evrope.

U saopštenju koje su potpisali predsjedavajući Komiteta ministara Savjeta Evrope Luiđi Di Majo, predsjednik Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Tini Koks i generalna sekretarka Savjeta Evrope Marija Pejčinović Burić podsjeća se da je Komitet ministara 25. februara odlučio da suspenduje Rusku Federaciju iz Savjeta Evrope i pozvao Moskvu na prekid vojnih dejstava u Ukrajini.

U saopštenju lideri Savjeta Evrope pozivaju zvanični Kremlj da primjeni odluke Evropskog suda za ljudska prava i da se uzdrži od vojnih napada na civile i civilne objekte, da osigura bezbjednost zdravstvenih ustanova, osoblja i vozila hitne pomoći, da obezbjedi nesmetan pristup civilnog stanovništva bezbjednim putevima evakuacije, zdravstvenoj zaštiti i hrani, kao i da obezbjedi brz i nesputan prolaz humanitarne pomoći i kretanje humanitarnih radnika.

– Savjet Evrope ponavlja poziv ruskim vlastima da se pridržavaju principa i vrednosti demokratije, ljudskih prava i vladavine prava koje Savjet Evrope zastupa na svojoj teritoriji. Ruska Federacija mora garantovati svim licima pod njenom jurisdikcijom prava i slobode sadržane u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, uključujući pravo na slobodu i bezbjednost, slobodu izražavanja i slobodu okupljanja – navodi se u saopštenju.

Lideri Savjeta Evrope su u zajedničkom saopštenju ponovili poziv Moskvi da zaustavi agresiju, vrati se na put diplomatije i potpuno se posveti evropskim vrijednostima.

(Tanjug)

14.49 – Lavrov razgovarao sa državnim sekretarom Vatikana

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov iznio je u razgovoru sa državnim sekretarom Vatikana kardinalom Pjetrom Parolinom stav Moskve o sukobu u Ukrajini.

U saopštenju se navodi da je Parolin rekao da je zabrinut zbog situacije u Ukrajini. Lavrov je „izložio principijelan stav Rusije u pogledu uzroka i ciljeva specijalne vojne operacije u Ukrajini“, ističe se u saopštenju.

Obje strane su izrazile nadu da će do četvrte runde pregovora između Moskve i Kijeva doći što prije.

(Rojters)

14.12 – Zelenski: Odavno sam se ohladio od NATO-a

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da se, što se tiče NATO-a, „ohladio“ prije mnogo vremena, pošto je shvatio da Alijansa nije spremna da prihvati Ukrajinu, kao ni da se sukobi sa Rusijom.

Kada je riječ o Krimu i samoproglašenim DNR i LNR, rekao je da se može razgovarati i naći kompromis o tome kako će te teritorije nastaviti da postoje.

13.58 – Si pozvao na „maksimalnu uzdržanost“ u Ukrajini

Kineski predsjednik Si Đinping pozvao je na „maksimalnu uzdržanost“ u Ukrajini i rekao da je Kina žali zbog vojnih akcija u Evropi, prenela je Si-Si-Ti-Vi.

Si je, govoreći na virtuelnom sastanku sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, rekao da tri zemlje treba da zajednički podrže mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine.

Si je opisao situaciju u Ukrajini kao „zabrinjavajuću“ i rekao da bi prioritet trebalo da bude spriječavanje njene eskalacije ili „izmicanja kontroli“.

Napominje da Francuska i Njemačka treba da ulože napore da smanje negativne uticaje krize i izrazio zabrinutost zbog uticaja sankcija na stabilnost globalnih finansija, snabdijevanja energijom, transporta i lanaca snabdijevanja.

(Rojters)

13.13 – Stoltenberg: Postoje vjerodostojni izvještaji da je Rusija gađala civilne ciljeve

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg tvrdi da postoje vjerodostojni izveštaji o tome da je Rusija gađala civilne ciljeve u Ukrajini i pozvao je Moskvu da okonča sukob.

– Mi imamo odgovornost da osiguramo da sukob ne eskalira i proširi se izvan Ukrajine. Zaštitićemo i braniti svaki pedalj savezničke teritorije – naglasio je Stoltenberg.

(Rojters)

13.00 – Sijarto: Forinta žrtva sankcija Rusiji

Forinta je žrtva sankcija koje su Evropa i SAD uvele Rusiji, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i spoljne trgovine Peter Sijarto, govoreći o padu vrednosti nacionalne valute.

– Za mađarsku privredu posebnu opasnost izazvale bi eventualne sankcije u energetskom sektoru. Mađarska zato neće podržati uvođenje novih sankcija u energetici, ni na kom međunarodnom forumu, jer bi to teško pogodilo naš energetski sektor i privredu. Onaj ko traži proširenje sankcija, traži da mađarski narod plati cijenu rata u susjedstvu – naglasio je Sijarto.

Zbog rata u Ukrajini i sankcija prema Rusiji, vrijednost forinte je na istorijskom minimumu, javlja izvještač RTS-a.

Srednji kurs forinte prema evru danas je 388, a američki dolar vredi 356,4 forinti, prema kursu Mađarske nacionalne banke.

Banke i mijenjačnice u Mađarskoj za evro traže gotovo 400 forinti.

(RTS)

12.37 – Kijev: Autobusi na putu za Marijupolj, Rusi granatirali put

Zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk izjavila je da je trideset autobusa na putu ka opkoljenom ukrajinskom gradu Marijupolju, kako bi prevezli evakuisane preko humanitarnog koridora.

– Bilo je znakova da ruske snage pucaju u pravcu rute za humanitarnu pomoć – dodala je Vereščuk, ali nije iznela dodatne detalje, prenosi Rojters.

I portparol ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova Oleg Nikolenko rekao je da su ruske snage granatirale put za evakuaciju iz Marijupolja, ističući da je time prekršen sporazum o prekidu vatre.

Nikolenko je na Tviteru Naveo da je osam kamiona i 30 autobusa spremno da isporuči humanitarnu pomoć u Mariupolj i evakuiše civile u Zaporožje, prenosi Rojters.

– Pritisak na Rusiju mora da se pojača kako bi ispunila svoje obaveze – poručio je Nikolenko.

(RTS, Rojters)

12.11 – Rojters: EK priprema novi paket sankcija Rusiji i Bjelorusiji

Evropska komisija pripremila je novi paket sankcija Rusiji i Bjelorusiji zbog napada na Ukrajinu, rekli su Rojtersu neimenovani izvori u Briselu.

Na meti sankcija biće ruski političari i oligarsi, kao i tri bjeloruske banke.

O novim sankcijama će raspravljati ambasadori EU na današnjem sastanku.

Prema saznanjima britanske agencije, predviđeno je da tri bjeloruske banke budu isključene iz sistema SWIFT, kao i da nekoliko ruskih poslanika i privrednika bude dodato na listu sankcionisanih.

Novi paket sankcija podrazumijeva i zabranu izvoza pomorske tehnologije u Rusiju i daje uputstva za monitoring kriptovaluta kako bi spriječilo njihovo korišćenje za izbjegavanje sankcija EU.

(Rojters)

11.59 – UN: Dva miliona ljudi napustilo Ukrajinu

Broj izbjeglica koje napuštaju Ukrajinu dostigao je danas dva miliona, napisao je na Tviteru Visoki komesar UN za izbjeglice Filipo Grandi.

10.46 – Rusija poziva SAD na povratak principa „mirne koegzistencije“, kao u vrijeme Hladnog rata

Rusija i SAD bi trebalo da se vrate principu „mirne koegzistencije“ kao tokom Hladnog rata, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova, prenijela je agencija Interfaks.

Ministarstvo spoljnih poslova je poručilo da je otvoreno za pošten dijalog sa SAD, uz međusobno poštovanje.

Ostaje nada da bi ta normalnost u odnosima dvije zemlje mogla da bude obnovljena, saopštilo je rusko Ministarstvo.

(Rojters)

09.52 – Počela evakuacija civila iz Sumija i Irpina

Ukrajina je počela evakuaciju civila iz Sumija, grada na sjeveroistoku zemlje, i iz grada Irpina u blizini Kijeva, saopštio je Olekskij Kuleba, guverner kijevskog regiona.

– Od 08.30 (09.30 po lokalnom vremenu) evakuisano je više od 150 ljudi, i evakuacija se nastavlja – rekao je Kuleba.

– Već smo počeli evakuaciju civila iz Sumija do Poltave (u centralnoj Ukrajini), uključujući i strane studente – objavilo je Ministarstvo spoljnih poslova na Tviteru i pozvalo Rusiju na dogovor o drugim humanitarnim koridorima u Ukrajini.

(RTS, Rojters)

09.08 – Moskva: Otvoreni koridori za evakuaciju civila

Rusija je obustavila vatru i u devet časova (10 po lokalnom vremenu) otvorila humanitarne koridore za evakuaciju civila iz Kijeva, Černikova, Sumija, Harkova i Marijupolja, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane, prenosi Interfaks.

(Rojters)

08.44 – U Mađarsku stiglo 170.000 izbjeglica, juče zbrinuto najviše djece

U Mađarsku je do sada stiglo oko 170.000 izbjeglica iz Ukrajine, saopštila je Vlada Mađarske.

Preko pet graničnih prelaza koji rada 24 sata, juče je iz Ukrajine u Mađarsku stiglo oko 11.000 ljudi, a na najvećoj željezničkoj stanici Njugati u Budimpešti prihvaćeno je oko 4.000 izbjeglica.

Među njima je bilo je gotovo 1.200 djece, što je do sada najveći broj mališana zbrinutih za jedan dan u Budimpešti.

U prihvatne centre i hotele u mađarskoj prestonici juče je smješteno je 119 ljudi, a među njima su bila 62 djeteta.

Mađarska Vlada, nevladine i humanitarne organizacije izbjeglicama iz Ukrajine obezbeđuju namirnice, smještaj, zdravstvenu zaštitu i besplatan prevoz vozovima i autobusima širom zemlje.

Većina izbjeglica iz Ukrajine koja je stigla u Mađarsku nastavlja putovanje u druge zapadne zemlje.

(RTS)

08.41 – Kijev: Humanitarni koridor od 9 sati u Sumiju

Civili će početi da napuštaju opkoljeni ukrajinski grad Sumi, prema sporazumu sa Rusijom o uspostavljanju „humanitarnog koridora“, saopštila je potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk.

Dogovoreno je da prvi konvoj krene u 9 ujutro (u 10 po lokalnom vremenu) ujutro iz grada Sumi.

– Konvoj će pratiti lokalno stanovništvo u ličnim vozilima – rekla je Vereščuk.

(Rotjers)

08.09 – Više od milion izbjeglo u Poljsku, hladno vrijeme otežava situaciju

Najviše Ukrajinaca izbjeglo je u Poljsku, koja je najviše pogođena izbjegličkim talasom iz Ukrajine.

Oko milion i 200 hiljada ljudi je za 12 dana izbjeglo u tu zemlju.

Poljska Vlada planira uvođenje paketa mjera, koji uključuje ishranu, finansijsku pomoć za izbjeglice, kao i za porodice koje su spremne da prime izbjegle.

Situaciju dodatno otežavaju vremenske prilike. Pada sneg, hladno je, a među izbjeglicama su uglavnom djeca, žene i starije osobe, javlja izveštač RTS-a.

(RTS)

06.45 – Ukrajinske snage tvrde da su ubile ruskog generala Vitalija Gerasimova

Ukrajinska vojna obavještajna služba saopštila je da su ukrajinske snage ubile generala Vitalija Gerasimova u blizini Harkova, drugog ruskog visoko rangiranog komandanta koji je poginuo od početka rata, prenosi Rojters.

General-major Vitalij Gerasimov, prvi zamjenik komandanta ruske 41. armije, ubijen je u ponedjeljak, saopštila je Glavna obavještajna uprava ukrajinskog ministarstva odbrane.

Rusko ministarstvo odbrane nije potvrdilo ovaj izvještaj.

(Rojters)

06.39 – Japan zamrzava imovinu 32 ruska i bjeloruska zvaničnika i oligarha

Japan je zamrznuo imovinu još 32 ruska i bjeloruska zvaničnika i oligarha, saopštilo je Ministarstvo finansija te zemlje.

(Rojters)

06.30 – Svjetska banka odobrila Ukrajini 723 miliona dolara

Svjetska banka saopštila je da je odobrila paket od 723 miliona dolara zajmova i grantova za podršku budžetu Ukrajine.

Paket uključuje zajam od 350 miliona dolara, 134 miliona dolara besplatnih sredstava od Britanije, Danske, Letonije, Litvanije i Islanda, kao i paralelno finansiranje od 100 miliona dolara iz Japana.

(Rojters)


U Brestu u Bjelorusiji, gotovo tri sata je trajala treća runda pregovora o političkim i vojnim aspektima. Obje strane oprezne su u ocjeni, a uskoro se očekuje novi sastanak.

Rusija je obustavila vatru i u devet časova (deset po lokalnom vremenu) otvorila humanitarne koridore za evakuaciju civila iz Kijeva, Černikova, Sumija, Harkova i Marijupolja, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane, prenosi Interfaks.

Putin poziva Evropu da izvrši pritisak na Kijev i doprinese spasavanju ljudi. Železnička stanica u Kijevu prepuna je ljudi koji žele da napuste grad.

Prva stanica im je Lavov u kome više nema mesta za raseljene ljude, gradonačelnik poziva humanitarne organizacije da pomognu. Iz Irpinja, blizu Kijeva, evakuisano je oko 2.000 ljudi.

Marijupolj je potpuno opkoljen, počelo je čišćenje nekih delova grada.

Kijev, međutim, tvrdi da rusko granatiranje sprečava evakuaciju, poziva strane lidere da prisile Rusiju da poštuje primirje kako bi se sprečila humanitarna katastrofa.

Ukrajina procenjuje da je dosadašnja šteta na infrastrukturi deset milijardi dolara. Zelenski odbija ultimatume i traži nove sankcije protiv Moskve.

Lideri Sjedinjenih Američkih Država, Nemačke, Francuske i Velike Britanije odlučni su da podižu cenu za, kako kažu, neopravdanu invaziju Rusije.

Nastaviće da pružaju bezbednosnu, ekonomsku i humanitarnu pomoć Ukrajini. Kao odgovor na sankcije, Moskva je objavila listu takozvanih neprijateljskih zemalja kojima građani i kompanije mogu otplatiti dug u rubljama. Među njima su Sjedinjene Države, Kanada, Britanija, članice Evropske unije, a od država regiona Crna Gora, Severna Makedonija i Albanija.