Zemljin blizanac „Glorija“ nalazi se iza Sunca?

13
Foto: Pixabay

Nauka je dozvolila mogućnost da planeta Zemlja ima svoju kopiju, odnosno „blizanca“, i to sa druge strane Sunca.

Od kraja devedesetih godina prošlog vijeka ovu teoriju zastupali su naučnici na čelu sa Kirilom Butusovom, astrofizičarom i profesorom Sanktpeterburškog državnog univerziteta, koji je član Međunarodnog udruženja planetologa.

Ta moguća kopija najčešće se naziva „Anti-Zemlja“, a Butusov joj je dao ime „Glorija“.

On tvrdi da planeta „blizanac“ nije vidljiva zato što dijeli istu orbitu sa Zemljom i kreće se istom brzinom, a nalazi se na drugoj strani Sunca – suprotno od naše planete.

Ova hipoteza postala je popularna širom svijeta i stekla je milione pristalica. Ali, potvrđena je tek nedavno, i to ne u potpunosti, već – u principu.

Vizuelne dokaze obezbijedili su astronomi velikog međunarodnog tima koji je radio u Evropskoj južnoj opservatoriji u Čileu, prenose naučni portali.

Kako je objavila Olga Balsalobre-Ruza, astrofizičar u Centru za astrobiologiju u Španiji, „teoretski, dvije planete iste mase mogu biti u istoj orbiti oko svoje zvijezde“.

Primijećene su dvije planete u istoj orbiti u zvjezdanom sistemu „PDS-70“. Taj zvjezdani sistem nalazi se 370 svjetlosnih godina od Zemlje. Prethodno su u njemu bile otkrivene dve planete – „PDS-70b i 2″PDS-70c“.

Naučnici su sada uspjeli da razaznaju i treću – koja se nalazi u istoj orbiti kao i „PDS-70b“.

One orbitiraju približno istom brzinom, iako ne sasvim na suprotnim stranama svoje zvijezde – navode naučnici.

Na taj način je hipoteza Kirila Butusova o planeti-blizancu Zemlje sa one strane Sunca dobila svoje moguće naučno uporište.

Prema Butusovu, Glorija i Zemlja mogu da se prilično dobro slažu u istoj orbiti – kao pravi „rođaci“.

Neki naučnici tvrde da se nekoliko puta činilo da je „Glorija“ čak viđena dok je „virila“ iza Sunca.

Butusov smatra da je upravo „Glorija“ bila „nepoznato nebesko tijelo u blizini Venere, koje su u svojim spisima pominjali evropski astronomi prošlosti – Đovani Kasini, Džejms Šort, Johan Majer, Džozef Luj Lagranž.

On pretpostavlja da „Glorija“, s vremena na vrijeme, ima mali uticaj na svoje komšije – Veneru , koja odjednom počinje da misteriozno ubrzava, i Mars, koji tada usporava.

I jedno i drugo je suprotno kosmičkim pravilima, ali ako se u njihov krug ubaci „Glorija“ – sve dolazi na svoje mjesto.

Kopija Zemlje može biti naseljena – njeno mjesto naspram Sunca nije ništa gore od našeg. I tu mogu da žive inteligentna bića, navode naučnici koji podržavaju Butusova.

Prema proračunima Butusova, „Glorija“ se može vidjeti sa rastojanja 15 puta većeg od udaljenosti Zemlje od Mjeseca, ali treba znati – kuda gledati…