Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je na sastanku sa ministrom spoljnih poslova Njemačke Analenom Berbok rekla da evropski put BiH treba da bude vlasništvo domaćih institucija, kao i da ne stoje kvalifikacije i optužbe da Republika Srpske ne želi da se kreće prema EU.
Cvijanovićeva je novinarima u Istočnom Sarajevu rekla da Srpska i te kako želi da se kreće prema EU, jer to znači da će s leđa skinuti veliki teret i devijaciju koja se zove visoki predstavnik ili Kancelarija visokog predstavnika, ali i strane sudije u Ustavnom sudu BiH.
– To je bio sastanak sa tri člana Predsjedništva i vidjela sam poslije u medijima da je Berbokova govorila kako je sa mnom nešto posebno razgovarala, što nije tačno. Nismo imale nikakav odvojen razgovor – navela je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da je tokom sastanka sa Berbokovom rekla i da su vremena previše složena i teška i da je potrebno da svi budu racionalni i pragmatični realisti, a ne filozofi i idealisti.
– Sebe smatram za pragmatičnog i racionalnog realistu i onda možete zaključiti šta sam pomislila u toj sekundi kada sam slušala određena mišljenja. Jasna su neslaganja po pitanju pozicije visokog predstavnika i generalno govoreći o (Kristijanu) Šmitu koji nije visoki predstavnik, o čemu Srpska ima jasan stav – naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je navela i da je tokom razgovora sa Berbokovom, ali i na sastancima sa druga dva ministra (Austrije i Italije), ukazala da argumente, ako im trebaju, mogu naći među temama koje su postavili pred BiH.
Osim toga, dodaje Cvijanovićeva, pregovarački proces o članstvu je sam po sebi toliko složen i sveobuhvatan da će se svako od tih pitanja koje do sada nije iznošeno, svakako naći u okviru pregovora.
– Zato mislim da je u suštini pitanje samo njihova politička odluka za koju ocijenjujem da je bar 75 odsto donesena, odnosno da pregovori trebaju biti otvoreni – istakla je Cvijanovićeva.
Prema njenom mišljenju, u EU su duboko svjesni da bi neotvaranje pregovora bila nepravda prema BiH, s obzirom da su pregovarački status dobile zemlje kao što su Ukrajina, koja je u ratu i Moldavija.
Cvijanovićeva je istakla da su na sastanku tri člana Predsjedništva izrazila duboka neslaganja o brojnim pitanjima, kao što je uloga međunarodnog faktora, šta je to kretanje ka NATO-u i šta se u suštini podrazumijeva pod evropskim putem.
– Veoma smo zainteresovani da se što prije nađemo u EU. Rekla sam jasno da postoje opredjeljenje jer oni govore da 80 odsto stanovništva podržava evropski put BiH što su paušalne ocjene. Niko nije dao tačne podatke, ali možemo uzeti pretpostavku da su ljudi zainteresovani za evropski put, iako Evropa više ne izgleda tako primamljivo – navela je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da su svi svjesni teškoća u kojima se nalazi EU, kao i da postoji nesigurnost različite vrste.
– Rekli smo da je ovo višegodišnji proces, pa ćemo vidjeti šta će se sanirati u Evropi i šta ćemo mi uspjeti da uradimo ovdje, s obzirom na naspojivost evropskog puta sa pravosudnim sistemom koji uzurpira jedan pojedinac kojeg onda svi slijede, ali i mnogih drugih stvari – rekla je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je ukazala da je krajnji cilj evropskih integracija pravljenje ambijenta da na tome rade domaće institucije.
– Ukazala sam svima da, ako postoji krivica za određene stvari, ona mora biti podijeljena. Masa problema je izazvana pogrešnim djelovanjem međunarodnog faktora, a ne samo domaćih institucija – zaključila je Cvijanovićeva.
