Cvijanović: Šantić mora da bude putokaz za sve nas koji živimo u BiH

27
Foto: SRNA

Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da Aleksa Šantić, za sve koji žive u BiH, mora da bude putokaz za bolje međusobne odnose, više razumijevanja i sloge, jer Šantić podjednako pripada svima, a istovremeno ne pripada nikome.

– Svi mi koji imamo priliku, ali i čast reći nešto o Aleksi Šantiću obično pokušavamo pronaći riječi kojima ćemo na dovoljno slikovit način ukazati na njegovu veličinu ili ljepotu njegovog umjetničkog izraza i pokušati iscrtati neki novi detalj u svemu onome što je o Aleksi Šantiću do sada rečeno ili napisano. To, naravno, nije lako. Ne samo zato što je teško pronaći riječi kojima bi se vjerodostojno prikazala veličina njegove misli, riječi i uvjerenja već i zbog činjenice što Šantić gotovo nikada i nije bio samo pjesnik, Srbin, Mostarac… On je bio sve to i mnogo više od toga – istakla je Cvijanović na otvaranju 101. „Šantićevih večeri poezije“ u Vladičanskom dvoru u Mostaru.

Cvijanović je naglasila da je Aleksa Šantić, prije svega, simbol – simbol ljubavi, slobode, rodoljublja i to, kako je rekla, svi znamo.

– Iz njegovog umjetničkog opusa i bremenitog života možemo naučiti i kako svim svojim bićem voljeti svoju otadžbinu, ali i svakog običnog, „malog“ čovjeka. Šantić je u tom smislu bio mnogo više od pjesme, imena i prezimena, ili istorijskog trenutka u kojem je živio – rekla je Cvijanović.

Predsjednica Srpske je ocijenila da je Šantić vanvremensko podsjećanje na najveće i najtananije vrijednosti koje moraju biti zvijezda vodilja u svakodnevnom djelovanju, u međusobnim odnosima, jer Šantića su podjednako voljeli svi bez obzira na njihovu vjeru ili naciju, kao što je i on volio njih.

– Zato je važno spriječiti da bilo kakve međusobne razmirice i neslaganja bace i najmanju sjenku na ono što za šta je Aleksa Šantić živio i šta je ostavio iza sebe, jer je to dio identiteta svih nas zajedno. Moramo se truditi da uvijek pronađemo ono „šantićevsko“ u sebi, jer samo na taj način možemo biti bolji ljudi i bolje komšije. Upravo nas je Šantić učio da rodoljublje i patriotizam ne znače mržnju prema drugima koji su različiti od nas, već upravo suprotno – naglasila je Cvijanović.

Ona je navela da se teoretičari književnosti i istoričari slažu da je Aleksa Šantić bio srpski nacionalista iz Hercegovine u najpozitivnijem smislu te riječi, ali da istovremeno njegov nacionalizam nije nipošto bio isključiv, već inkluzivan, da je svoje srce podjednako otvarao prema svim svojim komšijama, koje je smatrao za svoju braću.

Foto: zeljka.cvijanovic/instagram

Predsjednica Republike Srpske je podsjetila da je i jedna od njegovih najvećih pjesama – „Ostajte ovdje“, posvećena upravo njegovim komšijama muslimanima, a njegova najveća i od strane mnogih branjena i osuđivana ljubav bila je ona prema Anki Tomlinović, ćerki katoličkog trgovca porijeklom iz Like.

– Da nije bilo Anke, pitanje je da li bi naša književnost bila bogatija za neke od najljepših ljubavnih pjesama koje je Šantić ostavio iza sebe, a neke od njih su vremenom dobile i svoj melodijski izraz, prenoseći se sa generacije na generaciju, ostavljajući svoj trag u beskonačnosti – rekla je Cvijanović.

Naglasila je da se o Aleksi Šantiću ne može govoriti, a da se ne pomene i njegov društveni rad i politički angažman, njegov doprinos kulturnoj emancipaciji Mostara toga vremena, ali i borbi protiv stranog zavojevača.

– Romantična duša i ljubav prema otadžbini i svim jugoslovenskim narodima koji su živjeli u njoj, rukovodili su Šantića i u ovom kontekstu. I ovdje je sva veličina Šantića kao čovjeka i pjesnika, ali i patriote dolazila do izražaja i veoma je teško pobrojati sve aktivnosti koje je Aleksa Šantić, zajedno sa drugim istaknutim ličnostima tog vremena, poput Svetozara Đorovića ili Jovana Dučića, ostvario u Mostaru, Hercegovini i šire – navela je Cvijanović.

Ukazala je da su vrijednosti i ideali za koje se Šantić zalagao univerzalni i vanvremenski.

– Kao što je krajem 19. i početkom 20. vijeka bilo potrebno za njih se grčevito boriti, tako je, nažalost, i danas. Šantić je veoma dobro znao da u težnji ka boljem i srećnijem životu nema mjesta mržnji i strahu od drugog i različitog, da „jedinstvo u različitosti“ predstavlja sadržajno i duhovno bogatstvo, a nikako gubitak ili odricanje. Svojom otvorenošću i ljubavlju prema svima, bez obzira na njihovu vjersku ili nacionalnu pripadnost, Šantić je, gledajući iz današnje perspetkive, bio pravi „Evropljanin“ u pravom smislu te riječi, mnogo prije nego što je i sama ideja o jedinstvenoj Evropi, čiji je moto upravo „jedinstvo u različitosti“, ugledao svjetlost dana – istakla je Cvijanović.

Izrazivši zadovoljstvo što je večeras u Mostaru i, zajedno sa poklonicima riječi i djela Alekse Šantića, prisustvuje ovoj važnoj manifestaciji, predsjednik Republike Srpske je rekla da ne može da se otme utisku da Šantić u sadašnjem vremenu zaslužuje mnogo više od onoga što mu pruža i njegov rodni Mostar i svi mi zajedno na ovim prostorima.

– U to ime, želim sve nas zajedno da ponovo usmjerim na neprolazne vrijednosti sadržane u njegovim pjesmama i njegovom radu, kako bismo postali bolji ljudi i sunarodnici i kako bismo pokoljenjima koja dolaze zajedno stvorili bolje uslove za kvalitetniji život, da zaista ostanu ovdje, gdje su rođeni, među svojima – poručila je predsjednica Republike Srpske.

Ona je navela da „Šantićeve večeri poezije“ znače mnoge više od večeri poezije i da je to jedna od karika koja spaja, koja nas je naučila toliko dobrih stvari o životu.

– Sigurna sam i vjerujem u budućnost koja se može temeljiti samo na onome što su dobre i prave vrijednosti i u čovjeku i u onome što treba da nosi jedan život, a svavako ne treba da izgubimo iz vida sve ono što je za kulturni i ukupni razvoj vašeg i našeg Mostara i svih ovih naših prostora upravo dao Aleksa Šantić – zaključila je Cvijanović.