Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da danas međunarodna konfiguracija nije ni za kakvu međunarodnu konferenciju o statusu BiH (o „Dejtonu dva“) i da bi ona više odgovarala Srbima nego što je to bilo 1995. godine.
Dodik je rekao da je međunarodna konfiguracija promijenjena, kao i regionalna, a svi koji pričaju o takvoj konferenciji „bezveze se zaigravaju“. Nije, smatra on, politički pametno pričati o toj temi.
– To što oni nisu uspjeli 1995. da dobiju, to je neka druga priča. Ja mislim da su dobili i previše. Mi, uopšte, nismo te 1995. godine trebali ostati u BiH, ali, eto, ostasmo, i mučimo se tamo, mrcvarimo i nikako da krene – rekao je Dodik u Beogradu na konferenciji za novinare nakon susreta sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
On je istakao da se, u svakom slučaju, treba usmjeriti na mir i saradnju i na rješavanje problema koji se mogu riješiti, a velike političke teme su stvar procesa tri konstitutivna naroda i dva entiteta.
Odgovarajući na pitanje da li postoji plan, ukoliko se razgovori o reviziji Dejtonskog sporazuma intenziviraju i dobiju širu podršku poslije nedavnog razgovora turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana i novoizabranog predsjednika Hrvatske Zorana Milanović o tome, Dodik je rekao da postoji plan i da Srbija poštuje Dejtonski sporazum, dogovor tri naroda i dva entiteta.
– I samo to je moguće. I mi smatramo da je tako – rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, to podrazumijeva da ne bude onakvih kao što je visoki predstavnik u BiH niti „morbidnih ambasadora i predstavnika međunarodne zajednice“ koji pokušavaju da nametnu svoj liberalni model u multietničko društvo, da se eliminiše pripadnost naroda i konstitutivnost, te napravi politički sistem koji bi uvažavao da postoji samo – čovjek (individua) sa svim njegovim pravima.
– Mi znamo da je to globalna podvala, jer upravljaju oni koji su moćni i imaju novac, a čovjek u tome nema značaja. To je podvala u kojoj se kreće čitav svijet – ocijenio je Dodik.
On je rekao da je čvrsto opredjeljenje Srpske da se održi u okviru kolektiviteta srpskog naroda i da danas čvršće nego što je bilo 1991. godine Srbi u Srpskoj i u cjelini u BiH žele da sačuvaju svoja kolektivna, nacionalna i narodna prava.
– Mi se borimo za bazične stvari. Nama pokušavaju da uruše identitet time što nas nazivaju bosanskim Srbima u želji da nam uskrate pripadnost cjelini srpskog naroda. Mi im odgovaramo da je to za nas postalo uvreda – rekao je Dodik.
On je upitao zašto se Srbima u BiH stalno podvaljuje da su bosanski Srbi, ako poštuju muslimane, koji su se tako nazivali do 1993. godine, da sebe nazivaju Bošnjacima.
– Mi nismo bosanski Srbi, mi smo Srbi. Ponosni smo na to što pripadamo tom narodu i dajte konačno da jedni druge počnemo da uvažavamo u tim osnovnim elementima – dodao je Dodik.
Dodik je rekao da je Dejton već promijenjen, te da se visoki predstavnici, koje je nazvao monstrumima, pokušavaju sakriti iza neke velike sile, kršeći međunarodno pravo.
– Oni misle da pritiskom ponovo mogu to da zadrže. Često čujemo – ‘šta je bilo, bilo je’. Ne, nego šta je bilo, mora da se preispita. Ako se ne bude preispitalo, nećemo se dalje kretati i može da priča i govori ko šta hoće, da smo loši momci. Mi samo hoćemo naša prava – rekao je Dodik.
On je dodao da su prava srpskog naroda zapisana u Ustavu BiH i da Srpska podržava i hoće da poštuje Ustav, a „ne dekadentnu volju visokih predstavnika i raznih imbecila koji su u BiH upravljali društvom u procesima prije 20 godina“.
Povodom informacija da će novi hrvatski ambasador u Srbiji biti Hidajet Biščević, Dodik je rekao da su ga u BiH, odakle potiče, nazivali da je „Tuđmanov musliman, koji je bitno uticao na to da se satanizuje srpski narod u to vrijeme, kada je bio veoma aktivan u strukturama oko (bivšeg predsjednika Hrvatske Franje) Tuđmana“.
– Sve što je mogao u tom periodu, radio je protiv Srba, na satanizaciji Srba. Kasnije je vodio neke regionalne organizacije, ali nije imao autoritet ni u Sarajevu jer nije bio nešto uvažavan – rekao je Dodik.
Dodik je ocijenio da je primarni odnos u regionu – odnos između srpskog i hrvatskog naroda i njihovih država.
– Trebalo je da se vodi računa o tome, da se pošalju ljudi koji mogu da doprinose dodatnom razumijevanju, a ne dodatnim problemima. Svakako, kada dođe, treba ga pitati svašta – rekao je Dodik.
