Blaženopočivši vladika zahumsko-hercegovački i primorski Atanasije bio je prorok svog vremena i ostavio je veliki trag na pravoslavne bogoslove, rečeno je na predavanju „Sjećanje na bogoslovski i književni rad vladike Atanasija“ koje je večeras održano u Muzeju manastira Žitomislić.
O bogoslovskom i književnom radu vladike Atanasija govorili su dekan Pravoslavnog bogoslovskog Fakulteta u Foči Vladislav Topalović i dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Vladan Bartula, dok je moderator bio iguman manastira Žitomislić Danilo Pavlović.
Iguman Danilo rekao je da je ovo druga godina kako manastir Žitomislić organizuje sjećanje na vladiku Atanasija koji je obnovio Eparhiju zahumsko-hercegovačku i postavio nove standarde.
– Vladika Atanasije bio je slojevita i multidisciplinarna ličnost, a večeras smo željeli da se fokusiramo na njegov bogoslovski i književni rad. U narednom periodu bavićemo se i drugim granama kojima se bavio vladika Atanasije, poput liturgije, patrologije i drugih naučnih oblasti – rekao je iguman Danilo.
On je naglasio da vladika Atanasije sa ove vremenske distance postaje sve bliži.
– Sve jasnije ga shvatamo i sve više uviđamo njegovu veličinu koju možda nismo mogli da sagledamo u vremenu kada smo živjeli skupa s njim. Danas vidimo da je vladika Atanasije čovjek koji nas je mnogo zadužio i koji je imao nevjerovatan značaj za pravoslavnu bogoslovsku misiju – rekao je iguman Danilo.
Topalović je rekao da je vladika Atanasije bio prorok. „Kada za nekoga kažemo da je prorok, misleći na nekog književnika, kao što su Dostojevski ili Solženjicin, to možemo slobodno reći i za vladiku Atanasija. Treba izbjegavati klasičnu definiciju imenice prorok koja podrazumijeva ljude koji predviđaju budućnost, što je opšte banalno mišljenje. Prorok je u pravom značenju neko ko je u stanju da beskompromisno, bez dodvoravanja, bilo kome govori istinu i da je spreman da za tu istinu umre“, naveo je Topalović.
On je rekao da je vladika Atanasije uvijek opominjao i narod i vlastodršce i sve aktere društvenog života, kao i ljude na visokim pozicijama u Crkvi.
– Njegov govor već po formi jeste proročki. Sva njegova bogoslovska djela o kojima smo večeras govorili su djela koja pripadaju žaru proročke književnosti – naglasio je Topalović.
On je rekao da je vladika Atanasije ostavio veliki trag na pravoslavne bogoslove.
– Nadam se da će njegov uticaj ostati vijekovima iza njega. Tek slijedi vrijeme u kome će on na pravi način biti vrednovan u našoj teologiji – istakao je Topalović.
Bartula je govorio o odnosu vladike Atanasije prema književnosti i umjetnosti, kao i njegovom književnom stvaralaštvu, naglasivši da je njegovo djelo izuzetno bogato i višeslojno i u bogoslovskom i u književno-poetičkom smislu.
– Mnogo toga što je napisao, protumačio, objasnio jeste par ekselans vrijednost srpske teologije i srpske kulture uopšte. Mi iz njegovog bogatog i slojevitog djela možemo da vidimo mnogo onoga što je nama važno ako hoćemo da na pravi način sagledamo srpsku književnost i srpsku kulturu od srednjeg vijeka do danas. On se referira na mnoge autore, kako slovenske, tako i srpske srednjovjekovne kulture, a prije toga i na antičke i vizantijske pisce, ali i na savremenu književnost – rekao je Bartula.
On je napomenuo da je vladika Atanasije jedan od najvećih srpskih prevodilaca sa grčkog jezika.
– Vladika Atanasije nije samo puki prenosilac značenja sa jednog jezika na drugi, nego je istvoremeno i stvaralac. On tumači, objašnjava nam istoriju i genezu određenog pojma, te ostavlja srpskoj kulturi vrijednost – i teološku, i filološku, i književnu i filozofsku, od koje imamo više naučne koristi – rekao je Bartula.
Umirovljeni episkop zahumsko-hercegovački i primorski Atanasije Jevtić upokojio se 4. marta 2021. godine. Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska od prošle godine u martu u Trebinju organizuje „Dane sjećanja na vladiku Atanasija“.
