Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić podnio je Tužilaštvu BiH krivičnu prijavu Devle Velagić Omanović, stručnog savjetnika u Zakonodavno-pravnom sektoru parlamenta BiH, jer je omogućila i dala pozitivno mišljenje na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, a koje se tiče dijela njegove usklađenosti sa Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa u institucijama BiH.
Kojić je naveo da je članom 46 stav 3 Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH, propisano: „…ako se više od polovine članova osnovnog propisa mijenja, odnosno dopunjuje, potrebno je pristupiti donošenju novog propisa“.
Imajući u vidu navedene odredbe Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH, dodao je Kojić, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH broji 133 člana, dok osnovni propis, tačnije osnovni tekst Izbornog zakona, koji je objavljen u službenom glasniku BiH broj 23/01, broji 223.
On je podsjetio da je Zakonodavnopravni sektor 28. decembra 2023. godine izradio mišljenje, potpisano od Velagić Omanović, u kojem je naveo da je: „Izborni zakon stupio na snagu prije donošenja Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH, te ga nije moguće usklađivati s Jedinstvenim pravilima“.
– Međutim, u istom mišljenju prijavljena sugeriše da se u tekstu predloženog zakona isprave normativno-tehničke greške, a sve u skladu i kako je propisano Jedinstvenim pravilima, te samim tim svoje obrazloženje čini kontradiktornim, tačnije potpuno pravilno sugeriše da se zakon uskladi sa jedinstvenim pravilima i primjenjuje ih osim u dijelu 46 stav 3 što predstavlja suštinsko kršenje pravila, selektivnu primjenu i omogućava stavljanje u pravni promet i zakonodavnu proceduru navedene izmjene i dopune zakona čime čini krivičmo djelo iz člana 224 Krivičnog zakona BiH, nesavjestan rad u službi – navodi se u krivičnoj prijavi.
Navedenim članom Krivičnog zakona, propisano je: „Službeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine koje svjesnim kršenjem zakona, drugih propisa ili opšteg akta ili propuštanjem dužnosti nadzora, očigledno nesavjesno postupi u vršenju dužnosti, pa usljed toga nastupi teža povreda prava drugoga ili imovinska šteta koja prelazi iznos od 1.000 KM, kazniće se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina“.
– Navedenim izmjenama i dopunama izbornog zakona BiH, u dijelu koji se odnosi na potrebna finansijska sredstva, navedeno je da je potrebno obezbijediti dodatna finansijska sredstva u budžetu institucija BiH za provođenje odredbi zakona koje predviđaju uvođenje izbornih tehnologija u izborni proces BiH, a koje obuhvataju izradu studije izvodljivosti, nabavku potrebne opreme i provođenje pilot projekta, kao i sve druge dodatne aktivnosti s ciljem obezbjeđenja funkcionalnosti izbornih tehnologija u izbornom procesu, čime su isunjeni elementi gore navedenog krivičnog djela u smislu proizvođenja imovinske štete. Takođe je potrebno napomenuti, da se na ovaj način može smatrati povrijeđenim pravo drugoga, imajući u vidu da same izmjene i dopune Izbornog zakona, u većem dijelu govore o pravima i obavezama svih aktera uključenih u izborni proces, a pogotovo prava svakog da se izražava na povremenim i slobodnim izborima, koji će se sprovoditi opštim i jednakim pravom glasa, tajnim glasanjem ili odgovarajućim postupkom kojim se obezbjeđuje sloboda glasanja, a što je propisano članom 21 stav 3 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima – pojašnjeno je u prijavi.
– Teže kvalifikovani oblik navedenog krivičnog djela, leži u činjenici da sam kao poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH, prije navedenog mišljenja, putem sredstava javnog informisanja upozoravao da se Prijedlog izmjena i dopuna izbornog zakona, u ovakvoj formi, ne može naći na sjednici Predstavničkog doma, jer je u suprotnosti sa članom 46 stav 3 Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH, čime se može smatrati da je djelo učinjeno sa umišljajem – ukazao je Kojić.
Opreza radi, dodao je on, potrebno je tokom istrage utvrditi da nije došlo do povrede člana 30 Krivičnog zakona (podstrekavanje), te ovu krivičnu prijavu, kroz optužnicu, potencijalno proširiti.
Treba napomenuti da su navedene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, usvojene na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH 29. decembra 2023. godine.
